Crveni križ za svaku doniranu dozu krvi dobije 70 kuna. Šef ima bruto plaću 28.000 kn
ČESTO se kaže kako krv nema cijenu. Ipak ima - jer za svaku dozu koju dobrovoljni darivatelj donira Hrvatski Crveni križ dobiva 69 kuna i 90 lipa.
Na računima se to knjiži kao prodaja roba i usluga. To je samo jedan od načina financiranja ove velike neprofitne udruge koja s mnogo strana dobiva milijune, ali se o poslovanju njihove krovne organizacije malo zna, objavila je RTL-ova Potraga.
Primjerice da im šef ima plaću od 28 tisuća kuna.
Šef HC-a: Moja plaća je na nivou plaće državnog tajnika
Robert Markt, prvi čovjek Hrvatskog Crvenog križa, radio je na visokim funkcijama u HGK, više ministarstava i ambasada. Bio je u HSLS-u, ali kasnije je prešao u HDZ, a kratko je radio kao državni inspektor. Zadnjih sedam godina vodi Crveni križ.
"Vodimo računa da plaće sviju nas budu na razini državne uprave, pa je tako i moja plaća na nivo plaće državnog tajnika. Moja bruto plaća je 28 tisuća kuna, pa neka svi zaključe koliko bi moglo biti neto i je li to više ili manje od predsjednika vlade ili predsjednika države", rekao je Markt.
U centrali rade 104 osobe, a prema posljednjim podacima su u 2019. godini potrošili 19 milijuna kuna na plaće i naknade zaposlenima.
Pravnik: Netko na humanitarnim pozivima zaradi 200 tisuća kuna
Vladimir Šplajt, pravnik iz Osijeka, godinama se bavi poslovanjem Crvenog križa.
"Te plaće nisu bezazlene. Vidjeli ste da te plaće idu i preko ministarskih plaća. Ako se toliko diče volonterima i ako su toliko humanitarci, onda bi dobar dio njih mogao raditi volonterski", kaže.
Mjesecima traži informaciju o količini novca koji je prikupljen za pomoć stanovništvu Banije preko telefonskih poziva.
"Od tog poziva 1.25 kuna ide u državni proračun, negdje oko 3 kune ide Crvenom križu, ostatak ne ide njima. Po mojoj računici, oko 200 tisuća kuna je tu zaradio neki d.o.o. na tim pozivima", kaže Šplajt.
Godinama pokušava doznati zašto privatnik zarađuje na proviziji na humanitarnim akcijama.
"Taj broj je aktivan 11 godina. Mene je jako zanimalo kada prestaje prikupljanje za potres na Baniji, a kada počinje prikupljanje za nešto drugo. To mi je još uvijek malo zamagljeno", kaže.
Godinama dobivali novac od poštanskih maraka
Novac dobivaju iz više ministarstava, od prodaje poštanskih marki i putem donacija, ali račune na kraju dana prilažu sami sebi.
Raspolažu i raznim nekretninama. Recimo, jednu u Velom Lošinju su već prodali, a druga je u postupku prodaje.
Najveći dio prihoda ipak dobiju od države, ali za desetak dana ostaju bez više od milijun kuna. Ustavni sud je ukinuo članak zakona po kojem su svake godine kroz tri tjedna dobivali novac od doplatnih maraka na svim poštanskim pošiljkama.
Ocjenu ustavnosti su tražili i Croatia Airlines i još dva hrvatska avioprijevoznika tvrdeći da su nametom od tri posto na karte zakinuti pred stranim prijevoznicima. Sud im je dao za pravo.
Crveni križ u zadnjih 11 godina od kada je taj zakon na snazi nije dobio ništa jer Ministarstvo financija nikad nije donijelo pravilnik koji tu naplatu definira.
Robert Markt kaže da ne zna kako će nadoknaditi izgubljeni prihod od poštanskih marki.
"S menadžerske pozicije je to nemoguće nadoknaditi", kaže.
"U Baniji nismo naplatili niti jednu kunu prekovremenih sati"
Luka Juranić iz humanitarne platforme Sloga hvali volontere koji su nakon potresa pomogli u Baniji, ali kritizira centralu za koju kaže da je nedopustivo da nisu imali pripremljene protokole za takvu katastrofu.
Markt s druge strane tvrdi da njihovi djelatnici nisu naplatili niti jednu kunu prekovremenih sati.
"Vodili smo računa da djelujući maksimalno prema ljudima u potrebi ne trošimo više novca nego je nužno", kaže.
Samo prošle godine su iz državne riznice dobili 9.300.000 kuna, najviše iz Ministarstva zdravstva, MUP-a i Ministarstva rada.
Dobiju 70 kuna za svaku dozu darovane krvi
"HZZO plaća Crvenom križu dobrovoljno darovateljstvo krvi, a plaća po prikupljenoj dozi krvi", kaže Dubravka Pezelj Duliba iz HZZO-a.
Svaka doza se plaća 69.90 kuna, a na računima Crvenog križa se to knjiži kao prodaja roba i usluga.
"Tu je uračunata organizacija i obroci koje su dužni dati darivateljima", kaže Pezelj Duliba. Na godišnjoj razini dobiju otprilike 10 milijuna kuna, što je otprilike desetina mjesečnog iznosa KBC-a Zagreb, kaže.
Taj novac se ulaže u promoviranje darovateljstva i organizaciju, kaže šef Crvenog križa.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati