OBOLIJEVAJU li građani migrantskog porijekla u Njemačkoj češće od koronavirusa? Tu tezu su nedavno iznijeli njemački mediji. No prije bi se moglo reći da se radi o socijalnom a ne migrantskom problemu, piše Deutsche Welle.

Na početku svega stoji jedan izvještaj u dnevniku Bild koji je prije nekoliko dana objavio zastrašujuće brojke: među zaraženima koronavirusom koji su zbog težine bolesti i komplikacija morali boraviti na odjelima intenzivne njege, natproporcionalno je mnogo građana s migrantskim porijeklom, preko 90 posto.

Je li politika htjela nešto prešutjeti?

Dnevnik se pritom poziva na vodeće klinike pa čak i na vrhovnog kontrolora pandemije u Njemačkoj, direktora državnog epidemiološkog instituta Robert Koch Lothara Wielera koji su potvrdili ove izvještaje. Postavlja se pitanje zašto politika o tomu nije do sada prozborila ni riječi. Je li nešto htjelo zataškati? Postoji li strah da ih se ne proglasi ksenofobičnima?

Kasnije je Wieler na jednoj konferenciji za tisak pokušao relativizirati svoje citate iz Bilda. "Radilo se o osobnim razgovorima s liječnicima pojedinih klinika a ti podaci se ne mogu samo tako prenijeti na čitavu zemlju", rekao je Wieler. On je dodao kako Institut Robert Koch nema informacije o porijeklu pacijenata jer se ti podaci jednostavno ne bilježe.

U Njemačkoj otprilike 13 posto građana ne posjeduje njemačko državljanstvo. I činjenica je da je pogotovo za one koji su u jeku izbjegličkog vala 2015. stigli u Njemačku i ne vladaju jezikom, pandemija veliki izazov. Oni često žive u socijalno teškim uvjetima a njihov pristup informacijama koje se tiču borbe protiv pandemije je više nego mukotrpan.

Zato ne bi bilo nikakvo čudo kada bi postotak oboljelih od koronavirusa među migrantima bio proporcionalno veći od ostatka stanovništva. "Mi smo uvijek iznova, zajedno s Robert Koch Institutom, ukazivali na to da jezični problemi i različit pristup zdravstvenim organizacijama vrlo važni čimbenici za zdravlje pojedinaca. Daljnji aspekti koji naravno igraju ulogu su socijalno-ekonomski, dakle kakvim poslom se pojedinci bave te u kakvim uvjetima žive", kaže glasnogovornik ministarstva zdravstva Sebastian Guelde.

Socijalni, a ne problem porijekla

Berlinski Tagesspiegel je tako izvještavao o natprosječno velikom broju starijih muškaraca migrantskog porijekla, često iz velikih turskih ili arapskih obitelji, s kojima je osoblje bolnica često dolazilo u sukob jer se nisu htjeli pridržavati strogih pravila posjeta na intenzivnim odjelima.

No izvor Tagesspiegela je također rekao kako su zaraza kao i informiranost o zarazi prije povezani s ekonomsko-socijalnim statusom nego s porijeklom. Kratko rečeno: tko je siromašan, tko živi u skučenim uvjetima će prije oboljeti. Prije obolijevaju i oni koji rade na loše plaćenim radnim mjestima.

Medicinski sociolog Nico Dragano sa Sveučilišne klinike u Düsseldorfu ukazuje i na još jedan aspekt. "Moramo razlikovati između opasnosti inficiranja i opasnosti teškog tijeka bolesti. Postoje određene kronične bolesti koje povećavaju rizik komplikacije oboljenja koronavirusom. Kao npr. bolesti kardiovaskularnog sustava, povišeni krvni tlak, prekomjerna tjelesna težina, dijabetes. To su sve bolesti od kojih češće obolijevaju siromašni", rekao je za DW Dragano.

Među medicinskim osobljem mnogo migranata

To je potvrđeno u jednoj studiji Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, koja također pokazuje da i natprosječno mnogo migranata radi u zdravstvenom sektoru, gdje čine 24 posto osoblja. Time su i izloženi većoj opasnosti zaraze od ostatka stanovništva.

Čak su i na vrhuncu mjera zatvaranja neke vlade, poput one u Berlinu, pri ulasku u Njemačku uvele iznimke za prijeko potrebne radnike poput onih u medicinskom sektoru ali i pomagače u berbi šparoga.

No jezična barijera ostaje. Ministarstvo zdravstva je poručilo kako materijal vezan uz pandemiju i cijepljenje u međuvremenu prevodi na deset jezika. A i glavni informativni telefonski servisi odnedavno nude i informacije na engleskom, turskom, arapskom i ruskom.