REKTOR zagrebačkog Sveučilišta Damir Boras rekao je u petak da je na sjednici Senata zagrebačkog Sveučilišta većinom glasova odbijena točka o njegovu razrješenju s te funkcije.

"Prijedlog za razrješenje je dobio 13 glasova", rekao je Boras novinarima nakon završetka sjednice Senata Sveučilišta u Zagrebu u Studentskom centru s jedinom temom - stanje na tom najvećem hrvatskom sveučilištu. Izrazio je zadovoljstvo što je za to dobio potporu 56 glasova od 69 članova koliko ih je bilo na Senatu.

"Sveučilište je jedinstveno, to pokazuje ovo glasanje"

Istaknuo je i kako to pokazuje da je Sveučilište jedinstveno te da pred njima stoji borba i za autonomiju Sveučilišta, nove zakone - u okviru toga Zakon o radu i Zakon o znanosti, moraju mijenjati i Statut koji je zastario te Poslovnik.

Boras je rekao i da su vidjeli da postoji veliko razumijevanje gotovo svih dekana jer se većina članova Senata javljala po jednom, a neki i po 15 puta, ali su  svi i dobili riječ. "U demokratskoj maniri smo završili sjednicu i zadovoljan sam da sam imao takvu potporu", kazao je. Poručio je i da rezultate demokratskih procesa treba moći i prihvatiti, što se nekima i ne događa.

Naveo je da je na sjednici ukratko ponovio što je njegova uprava u šest i pol godina učinila i s čime se suočavala. Naglasio je i kako je glavni problem potpuno nedostatno i sramotno nisko financiranje visokog školstva i znanosti u RH koje je oko 50 posto prosjeka u Europi u odnosu na BDP.

Također, nedostaje znanstvenih novaka i profesora.  

Boras: Sveučilište unatoč problemima pokazalo da je stožerna ustanova u svim područjima hrvatskog naroda

Boras je kazao i da su uspijevali zadržati koeficijente koje su imali, ali ako im se bude sprječavalo zapošljavanje zbog lošeg punjenja proračuna - izgubit će velik broj koeficijenata ove godine pa će još i manja biti osnova na kojoj će se financirati Sveučilište biti još i manja.

"Svi smo jednoglasno podržali mišljenje da je financiranje po studentu potpuno loše, jer postoje različiti studiji. Ne možemo ovisiti o broju upisanih studenata u doba pandemije i krize kada želimo imati javna sveučilišta u ovoj socijalnoj državi gdje svaki mladi čovjek koji je sposoban mora moći upisati fakultet. Nažalost, to se ne događa i financiranje po broju studenata, osim kod velikih fakulteta i Sveučilišta kao cjeline, stvara veliki problem malim fakultetima poput Metalurgije u Sisku, ali i malim Sveučilištima općenito u Hrvatskoj", upozorio je. Naglasio je kako na to moraju paziti te se moraju boriti da zakoni koji budu donijeti budu u korist autonomija Sveučilišta.

Rektor zagrebačkog Sveučilišta istaknuo je i da su svi članovi Senata zaključili da je to Sveučilište, usprkos iznimno lošem financiranju i problemima zbog pandemije i potresa, i dalje stožerna ustanova u svim područjima hrvatskog naroda, zaštiti i očuvanju hrvatskog jezika i europskih vrijednosti. 

Također, zaključili su i da u društvenoj i akademskoj komunikaciji se ne mogu upotrebljavati uvrede i ne može vikati već se mora uvijek govoriti na akademskoj razini i u politici, u školstvu i na Sveučilištu. 

Dekan FER-a koji je glasao da se na dnevni red stavi točka o Borasovu razrješenju: Puno stvari ne valja 

Dekan Fakulteta elektronike i računarstva Goran Gledec, jedan od 13 dekana koji je glasao da se na dnevni red stavi točka o Borasovu razrješenju, rekao je kako i dalje misli da puno stvari ne valja te da puno stvari treba raditi.

"Nismo svi isti. To nije amorfna masa koja glasa kako rektori to žele. Mi imamo svoja mišljenja i mi smo to spremni izraziti. Nemamo straha za svoje institucije, nemamo nikakvog straha za nastavnike i naše istraživače i to radimo za naše studente", poručio je.   

Sjednica Senata zagrebačkog sveučilišta prvi put nakon gotovo godinu dana održana je uživo i to na preporuku Sveučilišnoga savjeta.