VIJEĆNICI Skupštine Grada Subotice usvojili su u četvrtak, uz protivljenje predstavnika DSHV-a, Odluku o pristupanju promjeni Statuta Grada, čime je pokrenuta procedura uvođenja bunjevačkog jezika u službenu upotrebu na teritoriju grada.

Prvi korak ka uvođenju bunjevačkoj jezika kao četvrtog službenog jezika na području Grada, uz srpski, mađarski i hrvatski, bit će formiranje povjerenstva čiji je zadatak pripremiti nacrt akta o promjeni Statuta, da bi se o tome izjasnilo Gradsko vijeće i uputilo ga Skupštini grada na odlučivanje.

Prijedlog o izmjeni Statuta uvođenjem bunjevačkog jezika podnio je gradonačelnik Subotice Stevan Bakić 23. veljače, na inicijativu Bunjevačkog nacionalnog vijeća, a Skupština Subotice usvojila je taj prijedlog s 58 glasova 'za' te dva 'protiv'.

Toj se inicijativi oštro protive Demokratska stranka Hrvata Vojvodine (DSHV), Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a prema stajalištu hrvatskoga veleposlanika u Srbiji Hidajeta Biščevića, prijedlog je zakonski i pravno neutemeljen.

Gradski vijećnik, ujedno i predsjednik Saveza bačkih Bunjevaca, Mirko Bajić ocijenio je da uvođenjem bunjevačkog jezika "bunjevačka nacionalna manjina konačno postaje priznata i ravnopravna" u Subotici "i u Republici Srbiji", kojoj je nazvao "matičnom državom" Bunjevaca. Oni su, po njegovim riječima, "kao autohtoni narod, kao nacionalna manjina, ravnopravni sa svim drugim nacionalnim manjima u Srbiji, da imaju svoju kulturu, tradiciju i jezik".

"Sto godina je trebalo za ovo", rekao je Bajić.

Žigmanov: državni intervencionizam u identitetskim pitanjima

Vođa DSHV-a Tomislav Žigmanov, pak, drži da je "vidljiv državni intervencionizam kada su u pitanju identitetski prijepori unutar hrvatske zajednice".

Istaknuvši kako govori u ime onih "koji su ponosni što su pripadnici bunjevačkog roda i hrvatskog naroda", Žigmanov je rekao kako se ne može osporiti formalno-pravna legitimacija prijedloga, ali da demokracija nisu samo procedure i iskazivanje političke volje, već uvažavanje određenih vrijednosti i istine te da mora počivati na pravednosti.

Po njegovim riječima, u identitetskim prijeporima unutar hrvatske zajednice svjedočilo se "nekad snažnijem, a nekad neutralnijem držanju predstavnika vlasti, no "nažalost, uvijek je bila afirmativna strana spram onih koji sebe smatraju samo Bunjevcima", ocijenio je čelnik DSHV.

Žigmanov je istaknuo da je riječ o primjeni pozitivne diskriminacije u odnosu na Bunjevce, kojih u Subotici ima 9,5 posto, a zakon predviđa da je obvezno uvođenje službenog jezika u slučaja kada pripadnika određene nacionalne manjine ima 15 posto. On je najavio da će Hrvatsko nacionalno vijeće i DSHV, ako se usvoji odluka o službenom uvođenju bunjevačkog jezika, uputiti inicijativu da se pozitivna diskriminacija primijeni i na Hrvate kojih ima manje od 15 posto u gradovima i lokalnim samoupravama poput Bača, Apatina, Sombora kao i unutar AP Vojvodine.

Žigmanov je istaknuo kako bunjevačko pitanje nije samo unutarnjopolitičko pitanje jer su Srbija i Hrvatska 2004. potpisale sporazum o međusobnoj zaštiti manjina. Podsjetio je da je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Hrvatske uputilo prosvjednu notu MSP-u Srbije ukazujući na prijepore oko ovog pitanja.

On je također istaknuo da bunjevački jezik, po svim standardizacijama i kriterijima znanosti i u Srbiji i u Hrvatskoj, kao takav ne postoji već samo "postoji kao dijalekt novoštokavska ikavica u kojem slovi kao govor, kao jezik usmenog općenja", koji ima i svoju književnu baštinu.

Subotički gradonačelnik kaže da je "uvrijeđen"

Gradonačelnik Subotice Stevan Bakić ocijenio je da su pojedine ocjene uvreda za gradsku skupštinu, grad i državu Srbiju, ustvrdivši da se "uvodi četvrti jezik kao službeni po istim načelima po kojima je uveden i hrvatski jezik i nema favoriziranja ni jedne strane".

Bakić je za primjedbe veleposlanika RH Hidajeta Biščevića o pravnom utemeljenju namjere za uvođenje bunjevačkog jezika, rekao kako misli da izlaze "iz nekih okvira" te da je iskorišteno gostoprimstvo države Srbije da se "kritizira jednog gradonačelnika...i to će imati posljedice".

Hrvatski veleposlanik u Srbiji Hidajet Biščević u izjavi za "Hrvatsku riječ" ocijenio je ranije kako je inicijativa zakonski i pravno neutemeljena, te da u sebi nosi neželjene i negativne političke i društvene posljedice po cjelinu zajedničkih interesa hrvatske zajednice u Srbiji.

Inicijativi subotičkog gradonačelnika protive se i u Hrvatskom nacionalnom vijeću, najvišem zastupničkom tijelu Hrvata u Srbiji, videći taj prijedlog kao "političku odluku".

Predsjednica HNV-a Jasna Vojnić drži da ne postoji formalno-pravna mogućnost za tu inicijativu, navodeći u izjavi za Tanjug kako prema posljednjem popisu Bunjevci čine 9,57 posto stanovništva u Subotici.

"Do sada u Srbiji ni u jednoj jedinici lokalne samouprave nije zabilježen slučaj novog, slobodnog tumačenja zakona i 'pozitivne diskriminacije' te će ovo predstavljati mogući presedan", ocijenila je Vojnić.