MEMORIJALNI centar Srebrenica objavio je danas sistematiziranu zbirku dokumenata pod naslovom Transkripti genocida, koji dokazuju postojanje planova vlasti bosanskih Srba za podjelu BiH te počinjenje etničkog čišćenja i masovnih ratnih zločina.

Zbirka, dostupna u online formatu kroz posebnu aplikaciju, predstavlja skup stenograma i prijepisa sjednica tzv. skupštine srpskog naroda u BiH uspostavljene 1991., odnosno Narodne skupštine Republike Srpske od 1991. do 1996., navela je ustanova koja upravlja memorijalnim centrom. Zadaća ovog centra je istraživati i prikupljati dokumenta i svjedočenja o genocidu počinjenom u Srebrenici 1995.,kada su pripadnici vojske i policije bosanskih Srba ubile više od osam tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka. 

Cilj objavljivanja zbirke je omogućiti istraživačima, znanstvenicima, organizacijama civilnog društva u regiji, medijima i svim zainteresiranima za istraživanje genocida jednostavan uvid u najvažnije odluke predratnog i ratnog vodstva bosanskih Srba.

Sistematizirani dokumenti kronološki dokazuju postojanje projekta uspostave velike Srbije kroz navodno očuvanje "skraćene" Jugoslavije, u kojoj bi bili dijelovi Hrvatske i BiH pod tadašnjom kontrolom srpskih pobunjenika.

Mladić: To je, lјudi, genocid

Jedan od ključnih dokaza je dokument skupštine od 21. studenog 1991., u kojem se navodi da to tijelo donosi "odluku o ostajanju srpskog naroda u BiH u zajedničkoj državi Jugoslaviji... skupa s Republikom Srbijom, Republikom Crnom Gorom, SAO Krajinom, SAO Slavonijom i Baranjom i Zapadnim Srijemom".

Među dokumentima je i odluka skupštine RS-a od 12. svibnja 1992. "o strateškim ciljevima srpskog naroda u BiH", u kojoj je navedeno kako su ti ciljevi državno razgraničenje s druge dvije nacionalne zajednice, koridor između Semberije i Bosanske Krajine, uspostava koridora u dolini rijeke Drine, eliminiranje Drine kao granice između srpskih država, uspostava granica na rijekama Uni i Neretvi, podjela grada Sarajeva na srpski i muslimanski dio te izlaz RS na more.

Ironija je kako je upravo tijekom rasprave o tom dokumentu Ratko Mladić upozorio kako ostvarenja tih ciljeva neće biti bez počinjenja genocida.

"Mi ne možemo očistiti niti možemo imati rešeto da prosijemo samo da ostanu Srbi ili propadnu Srbi, a ostali da odu. Pa to je, to neće, ja ne znam kako će to (Momčilo) Krajišnik i (Radovan) Karadžić objasniti svijetu. To je, lјudi, genocid", kazao je Mladić u svibnju pred skupštinskim zastupnicima.

Krajišnik: Muslimani su sekta

Iz Memorijalnog centra su, uz najavu projekta, izdvojili i dokumente koji svjedoče o odnosu srpske ratne političke elite prema današnjim Bošnjacima.

Tako je Momčilo Krajišnik na sjednici skupštine od 8. siječnja 1993. tražio izjašnjavanje o tezi da su tadašnji Muslimani kao narod "komunistička tvorevina".

"Mi ne prihvaćamo tu umjetnu naciju. Smatramo da su Muslimani sekta, grupacija ili skupina, turske provenijencije", kazao je Krajišnik.

Karadžić je pak na jednoj sjednici iz 1995. tvrdio kako Zapad na silu gura Srbe na ostanak u BiH ne bi li oni na taj način kontrolirali Muslimane. "Mi smo žrtvovani da ne bi bilo te (muslimanske) države nego da bi bila mješovita, što će reći da mi svoje živote i živote naših generacija potrošimo na neutralizaciju islama, a da Europa bude zajednica sretnih kršćanskih naroda dok joj mi čuvamo zidine", izjavio je Karadžić.

Karadžić potvrdio da je odobrio "radikalnu zadaću" u Srebrenici

On je u listopadu 1995. na sjednici skupštine izrijekom potvrdio kako je osobno stao iza plana za osvajanje Srebrenice i Žepe, kada je i počinjen genocid.

"Ja sam kao vrhovni zapovjednik stao iza plana za Žepu i Srebrenicu", kazao je Karadžić pojašnjavajući kako bi uz 90 tisuća naoružanih Muslimana u Srebrenici i Žepi Srbi sigurno izgubili rat.

Kazao je kako je odobrio i "radikalnu zadaću" u tom pohodu te kako se zbog toga ne kaje.

Objava ovih i ovakvih stenograma, kako navodi Memorijalni centar Srebrenica, predstavlja svojevrsno svjedočanstvo genocida i dokaz planiranog udruženog zločinačkog pothvata s ciljem stvaranja etnički čistih srpskih prostora, bez obzira na masovnost i brutalnost zločina nad nesrpskim življem i neprocjenjivu štetu izazvanu razaranjem gospodarskih, kulturnih, vjerskih i drugih dobara.