PREMIJER Andrej Plenković i šef Stožera Davor Božinović danas su na sjednici vlade najavili blago popuštanje mjera od 1. veljače.

No zabrana kafićima da prodaju kavu za van je i dalje ostala na snazi.

Podsjetimo, mjere koje se popuštaju od 1. veljače odnose se na povratak svih učenika osnovnih škola u klupe te dozvoljavanje treninga i rekreacije na otvorenom prostoru. 

> Svi učenici se vraćaju u osnovne škole, dopuštaju se treninzi na otvorenom

No iako ugostitelji, koje je zabrana rada s kraja studenoga bacila na koljena, već tjednima mole da im se dozvoli otvaranje terasa ili, u najmanju ruku, prodaja kave za van, vlada im danas to nije dozvolila. 

Vlada je, naime, u sklopu ionako blagog popuštanja mjera zbog sve bolje epidemiološke situacije mogla uvrstiti i dozvolu kafićima da prodaju kavu za van, čime ne bi spasila ugostitelje, ali bi barem poslala signal da razmišlja o problemima s kojima se suočavaju ne samo vlasnici kafića, nego i svi koji u njima rade.

Prodaja kave za van nije zabranjena pekarama i benzinskim pumpama, ali jest kafićima

Treba podsjetiti da prodaja kave za van nije zabranjena svima. I u tome je problem. Pekarnice i benzinske pumpe, primjera radi, imaju aparate za kavu uz pomoć kojih svakodnevno prodaju kavu za van, a ugostiteljski objekti poput kafića i barova također ispunjavaju tzv. MTU - minimalne tehničke uvjete za rad i imaju potrebne dozvole, a njima je prodaja kave za van - zabranjena.

Zašto bi, dakle, bio problem dozvoliti identičnu stvar i kafićima? Moglo se propisati da se kava može kupiti samo izvan prostora kafića, što bi bilo još strože od onog što je propisano pekarama i benzinskim pumpama, u kojima se kava za van može uzeti u zatvorenom prostoru.

Ministar zdravstva Vili Beroš danas je prilikom saborske rasprave o radu nacionalnog Stožera civilne zaštite, u više navrata rekao da "se razmišlja hoće li omogućiti rad kafićima ili ne". Pritom je dodao da "ljudi u kafiće ne dolaze po kavu, nego prvenstveno družiti se", što jest točno, ali Stožer je mogao dozvoliti prodaju kava za van isključivo na otvorenom prostoru. Uostalom, svatko tko je u posljednja dva mjeseca posjetio benzinsku pumpu je mogao vidjeti da se ljudi u nedostatku kafića okupljaju i pred pumpama te ispijaju bezalkoholne i alkoholne napitke.

Iste nelogičnosti i u prvom lockdownu. Zatvorili restoran, inspektor nije znao objasniti zašto

Slične nelogičnosti događale su se i tijekom prvog lockdowna u proljeće. Podsjetimo, Državni inspektorat krajem travnja zatvorio je zagrebački restoran Tekku zbog drive-in usluge.

Sporan je tada bio stol na kojem konobar odlaže hranu dok se ne izvrši naplata.

"Rekli su mi da stol nema minimalne tehničke uvjete. Kad sam ih pitao da mi pojasne što to znači, nisu mi znali objasniti. Ministarstvo turizma je donijelo odluku da se hrana i piće mogu preuzimati u restoranu i u blizini restorana", rekao nam je tada vlasnik Tekke Mario Minder. 

> Inspektorat je zatvorio Tekku zbog visokog stola. Pričali smo s vlasnikom

Poduzetnici i ugostitelji tad su se pobunili i nekoliko dana kasnije Inspektorat je pustio Tekku u rad. No vlasnik tog restorana nije nastavio s drive-in uslugom jer upute za to, kako je tada rekao, nisu bile dovoljno jasne, pa nije htio riskirati. 

> Ugostitelji i poduzetnici bijesni: "Katastrofa. Tužbe, prosvjedi... sve je moguće"

Isto se ponavlja i sada u drugom lockdownu, kad je Stožer detektirao kafiće i barove kao, kako je danas rekao Vili Beroš u saboru, "apsolutne izvore širenja zaraze" ne uzimajući u obzir to da se prodaja kave za van mogla bolje i efikasnije regulirati i to sa svrhom pomoći ugostiteljima i njihovim radnicima. 

Ugostiteljima je sporno što Stožer i vlada odlučuju tko može raditi, odnosno prodavati, umjesto što se i kako to može raditi, tj. prodavati.

Prihod od kave za van ne bi spasio većinu, ali bi nekima sigurno pomogao u teškim vremenima

Ni državna pomoć za koju se mogu prijaviti ugostitelji ne funkcionira kako je zamišljena. Problem je u tome što bi oni prvo trebali platiti fiksne troškove i to za više mjeseci, da bi tek kasnije ostvarili prava na povrat i neku pomoć. 

Da je stvar potpuno promašena govori i tek oko 600 prijava za državnu pomoć od ukupno oko 25.000 ugostiteljskih objekata. Ugostitelji sada u očaju traže od države pomoć u iznosu od barem tri posto prošlogodišnjeg prometa - tek toliko da uspiju preživjeti do travnja ili svibnja kad se očekuje kraj lockdowna.  

Iako dozvola prodaje kave za van i kafićima ne bi spasila većinu ugostitelja zbog toga što su mnogi već bespovratno propali, nekima bi sigurno i taj mizeran prihod olakšao situaciju u ovom kriznom vremenu. 

Vlada je danas imala šansu barem nakratko pomoći ugostiteljima, ali im je odlučila okrenuti leđa.