LUCIJAN CARIĆ i Leon Juranić iz DefenseCodea odbili su nominaciju za nagradu Hrvatske gospodarske komore Zlatna kuna.

>> U čemu je problem sa Zlatnim kunama?

Juranićeva i Carićeva tvrtka DefenseCode bilježi dobre poslovne rezultate u inozemstvu, zbog čega je ove godine bila nominirana i za Zlatnu kunu u kategoriji najuspješnijeg post-startupa, no nominaciju su odbili. 

Carić je za rep.hr pojasnio kako smatra da je to stvar morala i časti i nije nikakav poseban čin. Učinili su to jer smatraju kako instituciji poput HGK-a ne treba davati legitimitet, a misli i da bi bilo dvolično da jedan dan kritizira komoru, a drugi se fotografira s njima.

"Odbili smo nominaciju za Zlatnu kunu u kategoriji najboljeg post-startupa za 2019. Odbijanje ne smatram ničim posebnim, to mi je isto kao što neću ukrasti novčanik koji je netko ostavio pored otvorenog prozora svog vozila. To je stvar temeljnih principa, časti i poštenja, nas se ne može kupiti kanapeićima i Freixenetom i nismo od onih koji će se jedan dan buniti protiv Komore, a drugi dan slikati s barba Lukom Banja Lukom i služiti mu kao PR i 'odlučivati' po raznim komisijama i odborima parazitske institucije čiji su prisilni članovi.

Dodao bih da je nagrada za post-startup, za firme kojima je prošlo više od tri godine po osnivanju, totalna glupost, jer se startupi realiziraju 5, 7, 10 i više godina po osnivanju. U tom smislu mi smo i dalje startup i u tome nema ništa loše. Ono što nas razlikuje od brda startupa je to što imamo vrhunski proizvod, pa ne moramo glumiti da ga imamo; profitabilni smo i sposobni se samofinancirati pa ne moramo gutati igrice raznih 'investitora' i gledati ponude od 25k eura za 25% firme kao bogomdane darove hrvatskih poslovnih anđela", napisao je Carić na Facebooku.

Cvetojević: Promicanje tvrtki je pozitivno

Članovi žirija u kategoriji najuspješnijeg post-startupa su Ivana Šoljan, Mia Biberović, Davorin Štetner, Hrvoje Prpić i Saša Cvetojević. Rep.hr je Cvetojevića upitao za komentar o Carićevom odbijanju nominacije.

"Veseli me što je Carić odbio jer će to potaknuti polemiku", rekao je Cvetojević, kojem je Carić bio jedan od favorita. On misli da kritika i suradnja nisu nespojive jer je svrha članstva u žiriju pokušati odabrati neku tvrtku koja vrijedi i napominje kako je promicanje tvrtki pozitivno.

"Događaju se i loše stvari, ali je stvar kriterija što netko smatra strašnim. Puno tvrtki svake godine prihvati nominaciju i bude izabrano. Zbog njih nisam smatrao da bih trebao odbiti. Nominacije i nagrade u pravilu dobivaju kvalitetne i dobre tvrtke i na svakoj je da procijeni je li joj nagrada plus ili minus", rekao je Cvetojević.

HGK - simbol reketarenja poduzetnika

Hrvatska gospodarska komora simbol je reketarenja poduzetnika od državnih i paradržavnih institucija. U nju su prisilno učlanjene sve tvrtke u Hrvatskoj, a naplatu članarine, odnosno reketa, osigurava Ministarstvo financija.

Ekonomska kriza u koju nas je gurnula pandemija koronavirusa ponovno je otvorila pitanje obveznog članstva u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), kao i u drugim sličnim institucijama. 

Inicijativu za ukidanje obveznog članstva u HGK-u ovog je puta pokrenula udruga Glas poduzetnika, u kojoj smatraju da obvezno članstvo u HGK-u za poduzetnike predstavlja samo još jedan u nizu parafiskalnih nameta. Za ukidanje obveznog članstva u HGK-u zalaže se i dio političkih stranaka u Hrvatskoj, ali ne i vodeće stranke, među kojima je i vladajući HDZ. 

Bujas: Nikog se ne smije prisiljavati na članstvo u bilo kojoj komori

"Protiv smo prisilnog članstva u bilo kakvoj komori. Ne mislimo da treba ukidati HGK, ali članstvo u njoj mora biti dobrovoljno. Nikoga se ne smije prisiljavati na članstvo u bilo kojoj komori ili udruzi", objašnjava za Index suosnivač i predsjednik Glasa poduzetnika Hrvoje Bujas, pozivajući se i na odredbe Ustava o dobrovoljnosti udruživanja. 

U Glasu poduzetnika kažu da je većina poduzetnika, posebno malih i srednjih, nezadovoljna što ih zakon prisiljava da budu članice HGK-a. Smatraju kako tvrtke od članstva u HGK-u i nemaju prevelike koristi. Uz to, dodaje Bujas, opći je stav poduzetnika okupljenih u Glasu poduzetnika da HGK ima previše zaposlenih te da samo članstvo ni ne donosi potrebne informacije o radu te institucije. 

"Imaju puno zaposlenih, a rezultate baš i ne vidimo. Uredno nam šalju fakture iako nas nitko ništa ne pita. Gotovo da i ne postoji komunikacija između HGK-a i većine njenih članica. Ne kažem da nitko nema koristi od članstva u HGK-u, pojedine tvrtke, posebno one veće, imaju, ali mi mali i srednji poduzetnici nemamo", objašnjava Bujas zašto se protivi obveznom članstvu tvrtki u HGK-u.