DIEGO Armando Maradona, jedan od najvećih nogometaša svih vremena, umro je od srčanog udara u srijedu u 61. godini života, u svom domu u Tigreu, gradiću u okolici Buenos Airesa.

Maradona će, naravno, ostati prvenstveno zapamćen po zlatnoj nogometaškoj karijeri, a zatim po ovisnosti o kokainu i alkoholu koja je prijevremeno okončala njegovu međunarodnu karijeru, obilježila ostatak njegovog života i uništila mu zdravlje.

>>Umro je Maradona

No Maradona je isto tako bio gorljivi simpatizer latinoameričkih socijalističkih vođa - prije svega pokojnog kubanskog diktatora Fidela Castra, kao i pokojnog venezuelanskog predsjednika Huga Chaveza i bivšeg bolivijskog predsjednika Eva Moralesa. 

Sliku Castra je, štoviše, tetovirao na nogu, a sliku Castrovog revolucionarnog druga i socijalističke ikone Ernesta Che Guevare na rame.

Maradona o Castrovoj smrti: Plakao sam nekontrolirano

Castra je nazvao svojim "drugim ocem" nakon što mu je ovaj omogućio odvikavanje u klinici u Havani. Castro je, naravno, na ovaj način dobio promociju svog čuvenog zdravstvenog sustava. Maradona je proveo četiri godine na odvikavanju na Kubi, što mu je, smatraju ljudi bliski argentinskoj nogometnoj legendi, spasilo život.

Ali to je u isto vrijeme bio početak Maradoninog prijateljstva s kontroverznim kubanskim diktatorom.

"On mi je bio kao otac. Kad tenis bude gotov, otići ću na Kubu pozdraviti se sa svojim prijateljem. Otvorio mi je vrata Kube kad mi ih je Argentina počela zatvarati", poručio je Maradona s Davis kupa u Hrvatskoj, kamo je došao kao gledatelj nakon Castrove smrti 2016. "Plakao sam nekontrolirano", dodao je Maradona o svojoj reakciji kad je čuo da je Castro umro.

"Mrzim sve što dolazi iz SAD-a"

Castro je, inače, umro na isti dan kao i Maradona - 25. studenog.

"Sve što Fidel napravi, sve što Chavez napravi, za mene je najbolje (što se može napraviti)", rekao je Maradona gostujući u televizijskoj emisiji Huga Chaveza 2007.

"Mrzim sve što dolazi iz SAD-a. Mrzim to svom svojom snagom", dodao je tada, prenosi Reuters.

Maradona je bio fasciniran takozvanom bolivarskom revolucijom koju je Chavez pokrenuo u Venezueli dolaskom na vlast 2002. Chavez je obećavao, a u početku djelomično i ispunio, smanjenje nejednakosti i siromaštva, no na kraju je, zahvaljujući sustavnoj korupciji, autoritarnom vođenju zemlje i socijalističkom vođenju ekonomije ostavio zemlju u neviđenoj ekonomskoj krizi, uz poplavu kriminala, milijunski egzodus iz zemlje, raširenu glad i bijedu i masovne prosvjede koje je njegov nasljednik Nicolas Maduro brutalno ugušio, uz tisuće likvidiranih prosvjednika i aktivista.

Poručio da je spreman boriti se za Madura i chaviste kao vojnik

>>Tko je kriv za raspad Venezuele, Amerika ili socijalizam?

Kad se veći dio venezuelanskog naroda, ali i Južne Amerike i svijeta u cjelini okrenuo protiv Madurove sve očitije diktature, Maradona je prkosno poručio da stoji uz venezuelanske socijaliste i da je spreman otići se boriti za njih.

"Mi smo chavisti do smrti. Kad Maduro zapovijedi, ja ću obući vojnu uniformu za slobodnu Venezuelu, boriti se protiv imperijalizma i onih koji žele uzeti naše zastave, najsvetiju stvar koju imamo. Živjela revolucija!", napisao je Maradona 2017. na svom Facebook-profilu.

I "vječni komandant" Castro ostavio je Kubu u sličnoj bijedi i ekonomskoj zaostalosti, u dramatičnom kontrastu s vlastitim bogatstvom, uz tisuće likvidiranih "kontrarevolucionara" pedesetih i šezdesetih i masovnu glaad nakon raspada savezničkog Sovjetskog Saveza devedesetih - iako će pobornici Chaveza i Castra za tragičnu situaciju u obje zemlje prvenstveno okriviti američke sankcije. 

>>Castrova Kuba - bolna lekcija o zombi revoluciji

Ipak, Maradonino ljevičarsko političko usmjerenje i uzori nisu iznenađujući s obzirom na to da je Maradona rođen u slamu u predgrađu Buenos Airesa kao sin tvorničkog radnika i odrastao u bijedi, u zemlji s izuzetnom ekonomskom nejednakošću.

"S obzirom na to da je imao tako skromno djetinjstvo, Castro je bio njegov idol"

>>Umro je Diego, bog koji je bio usamljen na vrhu i čovjek koji je ostao sam na dnu

"S obzirom na to da je imao tako skromno djetinjstvo, Castro je bio njegov idol", objasnio je Alfredo Tedeschi, argentinski tv-producent i Maradonin prijatelj, koji ga je također upoznao u Havani: "Kao da se zaljubio (u Castra), a onda su došli Chavez, Morales i ostali."

"Uvijek bi razgovarali o politici - Diego je bio vrlo zainteresiran za politiku", dodao je Tedeschi za Reuters, objašnjavajući kako je Castro često spontano posjećivao Maradonin dom u Havani dok je tamo živio.

Maradona je i intervjuirao Castra u vlastitoj argentinskoj tv-emisiji, pri čemu ga je upitao kako je američki predsjednik George W. Bush osvojio drugi mandat 2004.

"Prevara. Teroristička mafija iz Miamija", odgovorio mu je Castro, aludirajući na kubansku dijasporu s Floride. Castro je cijenio "propagandu" koju je dobio Maradoninom podrškom, istaknuo je Tedeschi.

Razmišljao o tome da se aktivno uključi u politiku u Argentini

Maradona je 2018. u intervjuu za argentinske novine čak sugerirao da bi se mogao aktivno uključiti u politiku u stranci bivše predsjednice i liderice peronističkog pokreta Cristine Fernandez kako bi pobijedio konzervativnu vladu, no to na kraju ipak nije napravio.

"Fidel mi je rekao da bih se trebao posvetiti politici, a ja bih išao s njom, s Cristinom. Vidim da ljudi pate, ljudi koji ne mogu spojiti kraj s krajem do kraja mjeseca", rekao je Maradona u tom intervjuu.

Fernandez je odala počast Maradoni nakon jučerašnje vijesti o njegovoj smrti, baš kao i Evo Morales, koji ga je nazvao svojim "bratom" i "osobom koja je suosjećala i borila se za siromašne, najboljim nogometašem na svijetu".

"Prijateljstvo s Kubom i posebno s Fidelom učinilo ga je dijelom ovog naroda", poručio je i kubanski ministar vanjskih poslova Bruno Rodriguez.