PRVO je predsjednik Donald Trump povukao SAD iz Panpacifičkog trgovinskog dogovora 12 zemlja, poznatog kao TPP. Onda je premijer Narendra Modi povukao Indiju iz drugog regionalnog sporazuma, koji predvodi Kina, a poznat je kao RCEP. U oba slučaja, protekcionizam je odigrao ulogu, ali u oba slučaja stvari su išle dalje bez SAD-a i Indije. S obzirom na to da je RCEP-u sada pristupilo 15 zemalja, pitanje je kakve će posljedice to imati na američke i kineske napore da prošire svoj utjecaj i poslovanje širom Azije, piše Bloomberg.

1. Što je RCEP?

Ono što je 2012. godine započelo kao rutinsko usklađivanje sporazuma između članica Asocijacije nacija jugoistočne Azije ili ASEAN-a, pretvorilo se u sporazum kojim je stvoren potencijalno najveći blok slobodne trgovine na svijetu. Njegovo je puno ime Regional Comprehensive Economic Partnership (RCEP), a usmjeren je na jačanje trgovinskih veza između Kine i ostalih članica ASEAN-a. Široko gledano, sporazum će sniziti carine i ukloniti druge prepreke robnoj razmjeni među 16 zemalja koje su udružene u ASEAN ili imaju trgovinske dogovore s njim.

2. Ali sada se radi o samo 15 zemalja?

Točno. Indija se povukla u studenome 2019. godine, rekavši da želi zaštititi svoje uslužne radnike i poljoprivrednike. Bilo je i zabrinutosti da će Indija biti preplavljena jeftinom kineskom robom. Modi je potaknuo druge zemlje da se pozabave deficitom i da otvore svoja tržišta indijskim uslugama i investicijama.

3. Je li izlazak Indije važan?

Indija bi bila treća najveća ekonomija u RCEP-u, dakle to je velika stvar. S druge strane, izlazak Indije uklonio je jednu od najvećih prepreka sporazumu, pa se preostalih 15 članica nada da će im to pomoći u suočavanju s nezabilježenim izazovima koje je pandemija covida-19 donijela u trgovini, opskrbnim lancima i investicijama. Sa svoje strane, Kina se nastoji dodatno integrirati sa susjedima dok ih Trumpova administracija poziva da ne koriste kineske infrastrukturne zajmove i 5G tehnologiju. Kina kaže da je Indija dobrodošla natrag kad god bude spremna.

4. Što je drukčije u RCEP-u

Za razliku od TPP-a ili Trans-Pacific Partnershipa i drugih trgovinskih sporazuma pod pokroviteljstvom SAD-a, RCEP ne zahtijeva od svojih članica da liberaliziraju svoja gospodarstva i prava zaposlenika te standarde zaštite okoliša i intelektualno vlasništvo. Američki ministar trgovine Wilbur Ross nazvao je to "sporazumom niske razine", kojem nedostaje opseg TPP-a. No, neposredna primjena oslikava smanjeni utjecaj Amerike i mogla bi američkim kompanijama otežati natjecanje na tom ogromnom području.

5. Što se dogodilo s TPP-om?

Postao je CPTPP ili Comprehensive and Progressive Agreement for Trans-Pacific Partnership. Potpisan je u ožujku 2018. i već vrijedi za sedam od 11 zemalja-potpisnica. One su odlučile nastaviti nakon što se Trump povukao, rekavši da želi bolje bilateralne sporazume. Novi američki predsjednik Joe Biden naznačio je da je SAD otvoren pristupanju CPTPP-u, ali želi vidjeti poboljšanja.

6. Koje su države na čijoj strani?

Sedam nacija - Australija, Brunej, Japan, Malezija, Novi Zeland, Singapur i Vijetnam - sudjelovalo je u pregovorima s oba sporazuma. SAD, Kanada, Čile, Meksiko i Peru drže se samo TPP-a, dok su se samo RCEP-u priklonili Kina, Kambodža, Indija, Indonezija, Laos, Mjanmar, Filipini, Južna Koreja i Tajland. SAD nije namjerno isključen iz RCEP-a. Da bi se pridružile ovom sporazumu, prvo bi trebale postići sporazum o slobodnoj trgovini s ASEAN-om, piše Bloomberg.