KORONAKRIZA je smanjila robnu razmjenu Hrvatske s inozemstvom, proizlazi iz podataka koje je objavila državna statistika.

Prema tim podacima, hrvatski je izvoz u prvih osam mjeseci ove godine bio 6.3 posto manji nego u istom lanjskom razdoblju, dok je uvoz u istom razdoblju potonuo čak 10.8 posto. Naime, u prvih osam ovogodišnjih mjeseci hrvatske su tvrtke u svijet izvezle robe u vrijednosti oko 69.6 milijardi kuna, dok je robni izvoz u istom lanjskom razdoblju dosegao vrijednost od oko 74.3 milijarde kuna. S druge strane, kako pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), u prvih osam mjeseci uvezli smo robe u vrijednosti nešto manjoj od 111.6 milijardi kuna, dok smo lani u istom razdoblju uvezli robe u vrijednosti nešto većoj od 125 milijardi kuna. 

Zaključavanje gospodarstva i pad potrošnje smanjili i uvoz i izvoz 

Pad i izvoza i uvoza, tvrde ekonomisti, posljedica je proljetnog "zaključavanja" kako hrvatskog, tako i većine ostalih europskih gospodarstava. U vrijeme proljetnog lockdowna, naime, ekonomska je aktivnost gotovo stala. No pala je i potražnja, što zbog neizvjesnosti koja je dovela do pada potrošnje, što zbog erozije životnog standarda, s obzirom na to da je u jeku koronakrize dio zaposlenih ostao bez posla, a dijelu zaposlenih su smanjene plaće. 

Uz to, i ovogodišnja turistička sezona bila je znatno slabija i kraća od prijašnjih, što se također odrazilo na robnu razmjenu Hrvatske s inozemstvom. Drugim riječima, uvoz robe u ljetnim je mjesecima bio manji jer je bilo i manje turista. Na pad vrijednosti robne razmjene u ovoj godini, napominju ekonomisti, utjecao je i pad cijena energenata, posebno nafte. 

"Jasno je da je pad robne razmjene vezan uz koronakrizu. No pandemija koronavirusa je smanjila robnu razmjenu i drugih zemalja u svijetu", ocjenjuje za Index neovisni ekonomist Goran Šaravanja. 

Goran Šaravanja

Podaci DZS-a pokazuju da je hrvatski izvoz u ostale članice EU u prvih osam mjeseci ipak zabilježio manji pad nego izvoz u ostatak svijeta. Naime, hrvatske su tvrtke u prvih osam ovogodišnjih mjeseci u EU izvezle 3.2 posto manje robe nego u istom lanjskom razdoblju. U trgovini s članicama Efte, zone slobodne trgovine koja obuhvaća Švicarsku, Lihtenštajn, Norvešku i Island, koja je integrirana s jedinstvenim europskim tržištem, Hrvatska u prvih osam mjeseci bilježi čak i simboličan rast izvoza od 0.3 posto. S druge strane, u trgovini s članicama susjedne Cefte, trgovinskog bloka u kojem je šest zemalja zapadnog Balkana i Moldavija, u prvih osam ovogodišnjih mjeseci imamo pad izvoza od 12.8 posto. 

Pad izvoza u EU manji je od pada izvoza u ostatak svijeta

"Pad hrvatskog izvoza u prvih osam mjeseci manji je prema EU nego prema drugim tržištima. To pokazuje da smo se uklopili u jedinstveno tržište Unije i da je ta uklopljenost amortizirala pad izvoza. Bez članstva u EU pad bi vjerojatno bi i veći", ističe Šaravanja.

Kada je riječ o uvoznoj strani, pad uvoza iz ostalih članica EU u prvih osam ovogodišnjih mjeseci manje ili više je na razini opće stope pada hrvatskog uvoza. Naime, iz ostatka EU smo u prvih osam mjeseci uvezli 11.1 posto manje robe nego u istom lanjskom razdoblju. Iz zemalja Efte u istom smo razdoblju čak i povećali uvoz i to za 16.4 posto, no valja reći kako najveći dio uvoza i izvoza ostvarujemo u trgovini s EU, dok su ostali trgovinski blokovi i zemlje znatno slabije zastupljeni. Manje robe u prvih osam mjeseci uvezli smo i iz Cefte i to 4.7 posto. 

Pandemija koronavirusa dovela je do velikog skoka uvoza farmaceutskih proizvoda

Među vrstama proizvoda značajan rast izvoza u prvih osam mjeseci ove godine, 8.6 posto, imali su prehrambeni proizvodi, dok je velik pad izvoza, preko 15 posto, zabilježen kod strojeva. Kod uvoza je velik rast, više od 24 posto, zabilježen kod farmaceutskih proizvoda, što se može dovesti u vezu s uvozom lijekova i opreme za suzbijanje pandemije koronavirusa. 

Pad robne razmjene osjećaju i špediteri. U hrvatskoj špediterskoj tvrtki Primaco kažu nam da je u ovoj godini vidljivo smanjenje robne razmjene s inozemstvom. Posebno je, kaže predsjednik uprave Primaca Petar Šimić, problematično razdoblje bilo proljetni lockdown, kada je u prvim danima promet robe praktično stao, a potom se odvijao otežano. 

Petar Šimić

"Vozači su morali u samoizolaciju, a bilo je i drugih teškoća, poput obveze vožnje u konvojima kroz pojedine zemlje. To je tada bio i jedan od glavnih razloga usporavanja robne razmjene. Nakon lockdowna stvari su se normalizirale i sada se promet robe, bez obzira na to što je dio europskih zemalja ponovno otišao u lockdown, odvija bez operativno-tehničkih problema, koje više ni ne očekujemo", kaže za Index Šimić. 

Izvoznici kažu da je moglo biti i gore

Posljedice udara korone na gospodarstvo osjećaju i izvoznici. I oni kažu da im je posebno kritično razdoblje bilo proljetno "zaključavanje" gospodarstva, ali da su u nastavku godine, nakon što se normalizirao promet robom, ipak uspjeli nadoknaditi minuse iz tog razdoblja. 

"Iskreno, očekivao sam i gore podatke od ovih koje je objavila službena statistika. U vrijeme lockdowna na proljeće došlo je do velikog pada potražnje, ali to smo tijekom ljeta uspjeli ispeglati. No, i ovaj sadašnji puzajući lockdown nosi neizvjesnost. Ipak, nadam se da će države sada s većim oprezom donositi mjere pa ne očekujem velik pad izvoza", ističe za Index prvi čovjek požeške industrije namještaja Spin Valis Zdravko Jelčić. 

Zdravko Jelčić

Procjene te tvrtke, koja u izvozu ostvaruje 75 do 80 posto prometa, pokazuju da bi ovu godinu mogli zaključiti s padom od pet do šest posto u odnosu na prošlu godinu. S obzirom na uvjete života i rada u ovoj godini, dodaje Jelčić, takav rezultat će biti zadovoljavajući.

I nastavak godine nosi nam negativne trendove u robnoj razmjeni sa svijetom

Analitičari Raiffeisena upozoravaju da nam nastavak godine nosi nastavak negativnih trendova u robnoj razmjeni s inozemstvom. 

"I do kraja godine očekujemo nastavak nepovoljnih kretanja vanjskotrgovinske razmjene Hrvatske s inozemstvom koja je, uz ionako nisku konkurentnost domaće industrije, dodatno pogođena smanjenom inozemnom potražnjom i otežanim protokom robe na jedinstvenom tržištu EU", kažu analitičari Raiffeisena u svojim dnevnim analizama. 

Slična upozorenja dolaze i od drugih ekonomista koji upozoravaju da se novi val pandemije koronavirusa kroz koji upravo prolazimo odražava i na potrošnju građana. 

"Čim se broj zaraženih povećava, ljudi se manje kreću i manje kupuju, a to se onda odražava i na robnu razmjenu sa svijetom", ističe Šaravanja. 

"Sada ćemo osjetiti prve prave efekte koronakrize, odnosno pad potražnje koju je ona izazvala. Promet farmaceutskim proizvodima ide jako dobro, promet prehrambenim proizvodima ide skoro normalno, ali je zato prodaja automobila gotovo stala", napominje Šimić. 

Dobro je što se smanjuje minus u robnoj razmjeni sa svijetom

I preliminarni podaci DZS-a za prvih devet ovogodišnjih mjeseci pokazuju nastavak pada izvoza i uvoza u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Tako je, prema podacima državne statistike, hrvatski izvoz u prvih devet mjeseci ove godine bio 4.8 posto manji nego u istom lanjskom razdoblju, dok je uvoz u istom razdoblju pao 10.1 posto. 

Možda jedino dobro u priči o robnoj razmjeni Hrvatske sa svijetom u korona-uvjetima je smanjivanje minusa koji imamo u robnoj razmjeni s inozemstvom. Taj je minus u prvih osam mjeseci ove godine iznosio 41.9 milijardi kuna, dok je lani u istom razdoblju iznosio 50.7 milijardi kuna. Slični su i preliminarni podaci za prvih devet mjeseci: u prvih devet mjeseci ove godine imali smo vanjskotrgovinski deficit od 46 milijardi kuna, dok je lani u istom razdoblju iznosio preko 56 milijardi kuna.  

Popravlja se i pokrivenost uvoza izvozom. U prvih osam ovogodišnjih mjeseci ona je iznosila 62.4 posto, a u prvih devet mjeseci 63.5 posto, dok je na razini cijele 2019. godine iznosila, prema podacima DZS-a, 60.9 posto. 

Ipak, treba ponoviti kako je ova godina zbog koronakrize prepuna neizvjesnosti. Puno toga, pa tako i dinamika izvoza i uvoza, ovisit će o situaciji s koronavirusom. Pitanje je i što možemo očekivati u sljedećoj godini, budući da analitičari upozoravaju kako koronakriza neće završiti u ovoj godini, već će se protegnuti i na dobar dio sljedeće godine.