U PRVIH osam mjeseci 2020. u cijeloj kategoriji prava javne izvedbe glazbe bilježi se pad od 43 posto u odnosu na isto razdoblje lani, a najveći pad od čak 62 posto bilježe zabavne priredbe, izvijestili su iz ZAMP-a, Stručne službe zaštite autorskih muzičkih prava Hrvatskog društva skladatelja.

U tom sektoru, koji je jako pogođen koronakrizom, pad u primarnom iskorištavanju glazbe – koncertima zabavne glazbe iznosi 47 posto, a u onima ozbiljne glazbe 22 posto. Pad sekundarnog korištenja glazbe kod generalnih korisnika – hotela, lokala, trgovačkih centara, obrta i ostalih poslovnih korisnika iznosi 39 posto, a kod kinematografa i online videoteka 52 posto.

''Puni razmjer posljedica korona krize na javno priopćavanje glazbe osjetit će se tek u drugoj polovici ove godine i sljedeće godine, budući da ovi postoci pada sadržavaju naplatu zaostataka iz prethodnih godina, na čemu se pojačano radilo proteklih mjeseci zbog smanjenog opsega aktualnog poslovanja'', izvijestili su iz ZAMP-a.

Licence za autorska prava lani prvi put prešle 140 milijuna kuna

Licence za autorska prava koja za glazbene autore i nositelje prava prodaje ZAMP lani su prvi puta prešle 140 milijuna kuna, no zbog korone, za ovu godinu pad tih prihoda mogao bi iznositi do 40 posto, odnosno čak oko 50 milijuna kuna, istaknuli su još sredinom lipnja.  

Prema procjenama Svjetskog gospodarskog foruma, globalna vrijednost glazbene industrije veća je od 50 milijardi dolara. Glavni izvori prihoda u glazbenoj industriji, koji čine oko pedeset posto prihoda industrije, su prihodi od koncerata i nastupa, a slijede ih prihodi od prodaje i korištenja glazbenih snimki te sve više prihodi raznih sponzora.

Prva dva izvora obuhvaćaju i autorske honorare od korištenja djela kako na koncertima, tako i u programima radijskih i tv postaja, u poslovanju hotela i ugostitelja i drugih poslovnih subjekata.

Osim glazbenika bez prihoda ostali i svi ostali koji rade na organizaciji koncerata

Od izbijanja korona krize prve popratne gospodarske žrtve bili su svi oni koji sudjeluju u organizaciji i postavljanju glazbenih događanja, koncerata i nastupa. Taj dio prihoda, koji čini oko 50 posto prihoda glazbene industrije, preko noći je na globalnoj razini sveden na nulu, ističu u ZAMP-u.

Dodaju i kako su, osim samih glazbenika, bez prihoda ostali i priređivači događanja, dvorane, producenti, oni koji se bave najmom pozornica i opreme, tehničari, pomoćni djelatnici, vizažisti, pomoćno osoblje i ostali.