NAKON uspješne akcije potrage za velikim kitom ("veliki kit", "dobri dupin" i "obični dupin" unatoč pridjevima koji ih opisuju istovremeno su i stvarna imena vrsta!) u Velebitskom kanalu, institut Plavi svijet odlučio je zahvaliti svima koji su poslali dojave o kretanju kita, no otkrili su još jednu bitnu informaciju.

"Tijekom dva dana primili smo više od 100 dojava i poziva što nam je pomoglo utvrditi kako se u Jadranu ne nalazi samo veliki kit u Velebitskom kanalu, već su u sjevernom Jadranu bila najmanje dva velika kita", javljaju iz instituta. 

>>Kod Starigrada uočen veliki kit: "Nije nam bilo svejedno, ali vrijedilo je"<<

>>Kako se ponašati prilikom susreta s kitovima, dupinima ili morskim kornjačama<<

U nastavku su podrobnije objasnili zašto su tražili dojave i zašto im je pomoć građana u tome bila od velike važnosti. 

"Cilj našeg javnog poziva bio je prikupiti informacije o fizičkom i zdravstvenom stanju velikog kita koji je najmanje pet dana boravio u Velebitskom kanalu. Također, željeli smo fotografirati kita kako bi uspoređujući fotografije s onima u katalozima naših kolega u Sredozemlju utvrdili je li ova životinja zabilježena negdje već ranije i od kuda je došla u Jadran. Ova akcija pokazuje kako je u nekim prilikama građanska znanost tj. sudjelovanje javnosti u prikupljanju podataka potrebnih znanstvenicima, jedan od najučinkovitijih načina brzog prikupljanja potrebnih informacija o stanju u okolišu. Naime, nas koji se svakodnevno profesionalno bavimo istraživanjem velikih morskih kralješnjaka je malo te unatoč napornom terenskom radu (imamo samo dva plovila!) nikada nećemo moći pokriti cjelokupno područje mora. Zato su nam dojave ljudi, „građana znanstvenika“ koji dojavljuju svoja opažanja iz okoliša, neophodne da brzo i učinkovito možemo utvrditi pojavu novih ili rijetkih vrsta ili promjena u okolišu", pišu oni. 

Objasnili su i zašto je veliki kit (Balaenoptera physalus) tako zahtjevna vrsta za istraživanje i praćenje. 

"Životinja nakon nekoliko udaha i izdaha zaranja i pod morem ostaje dulje od 30 minuta (prosječno vrijeme urona životinja koje se ne hrane je oko 60 minuta!). Tijekom zarona kit pliva brzinom od nekoliko čvorova te kad ponovo izroni da udahne obično je toliko daleko da ga je teško (ili nemoguće) ponovo opaziti. Stoga iako su u Velebitskom kanalu tijekom ponedjeljka (17. 8.) bila naša dva istraživačka tima s plovilima i unatoč brojnim dojavama o tome gdje je kit opažen, kita nismo uspjeli pronaći. U utorak (18. 8.) smo se nakon opetovanih poziva i dojava o opažanju kita u okolici Starigrada-Paklenice i  Ražanca ciljano uputili u to područje. Vrijeme nam nije išlo na ruku s obzirom na to da se grmljavinska oluja približavala iz više smjerova. Unatoč tome, kita smo pronašli oko podneva ispred Starigrada-Paklenice. Prilikom našeg, na žalost, kratkog susreta s kitom uspjeli smo napraviti nekoliko fotografija te nismo utvrdili da je životinja izgladnjela ili lošeg fizičkog stanja. Također, smatramo da se radi o odrasloj jedinki dugoj 15-ak metara", opisali su. 

Također su naveli da danas dobivaju nove dojave o opažanjima na Kvarneru. 

"Inače, veliki kit redovito se pojavljuje u otvorenom moru južnog Jadrana i u Jabučkoj kotlini. Sredozemni veliki kitovi, unatoč relativno lakom pristupu Atlantskom oceanu, iz Sredozemnog mora ne izlaze! Oni samo u Sredozemlju poduzimaju sezonske migracije u potrazi za plijenom. Kuda i kako prepoznaju lokalna područja u kojima se povremeno pojavljuje nije nam poznato. Kako utvrđuju, vrijeme kad u Jadranu za njih ima hrane također nam nije poznato. Hrane li se možda i u sjevernom Jadranu, također je tajna. Upravo zato pratiti opažanja kitova u Jadranu može nam pomoći da otkrijemo neki dio tih njihovih 'tajni'", objašnjavaju iz instituta. 

Za kraju su pozvali građane da im i dalje javljaju ako primijete kita kako bi mogli i dalje pratiti njegov/njihov boravak u Jadranu te u konačnici utvrditi kako su sigurno otišli.

Sva opažanja možete javiti putem Facebook profila, na email info@plavi-svijet.org ili na WhatsApp/Viber ili poziv na broj +385 98 976 0271.