PROŠLA je godina jedna od tri najtoplije od početka mjerenja uz otapanje ledenjaka, porast razina mora i šumske požare, toplinske valove i sušu, objavili su znanstvenici u Bulletin of the American Meteorological Society (BAMS).

Godišnji izvještaj BAMS-a o klimi, iza kojeg stoji 528 klimatskih znanstvenika iz 61 zemlje, navodi da su samo 2015. i 2016. bile toplije od 2019., na temelju mjerenja koja se vode od sredine 1800-ih.

Svako desetljeće toplije u odnosu na prethodno

Svako je desetljeće od 1980. bilo toplije u odnosu na prethodno, a zadnje od 2010. do 2019. bilo je oko 0,2 Celzijeva stupnja toplije u svijetu od prethodnog (2000. do 2009.).

U 2019. 32. godinu zaredom smanjivala se masa planinskih ledenjaka, temperature jezera bile su iznad dugogodišnjih prosjeka, a temperatura vječnog leda nastavila je rasti.

U 2019. prosječna globalna razina mora postavila je novi rekord osmu godinu zaredom dosegnuvši 87,6 milimetara iznad prosjeka za 1993. kad su počela satelitska mjerenja, uz godišnji porast od 6,1 milimetra od 2018., prema tom izvješću.

Povećala se emisija stakleničkih plinova

Emisija stakleničkih plinova koja je pridonijela klimatskim promjenama i zagađenju povećala se.

Emisija ugljičnog dioksida porasla je za 2,5 čestica na milijun (ppm), dušikova oksida za 1 česticu na milijardu (ppb) i metana za 9,2 čestice na milijardu, prema tom izvješću.

"Veliki broj ekstremnih pojava poput šumskih požara, toplinskih valova i suše barem su dijelom povezane s porastom globalnih temperatura", kaže Robert Dunn iz britanske meteorološke službe koja je sudjelovala u izradi izvješća.

"Porast globalnih temperatura povezan je s drugim klimatskim pokazateljem: daljnjim rastom emisije stakleničkih plinova posebno ugljičnog dioksida, dušikova oksida i metana."

Raste pritisak na vlade da učine više kako bi se ograničila emisija i povećali izgledi da se ograniči porast globalnih temperatura na 1,5 stupnja Celzija što je cilj zacrtan u Oariškom klimatskom sporazumu iz 2015.