ANTIFAŠISTIČKA liga Hrvatske i Srpsko narodno vijeće organizirali su u Glini skup sjećanja na nedužne žrtve ustaškog zločina koji se dogodio u ljeto 1941. godine.

Okupljeni su polaganjem cvijeća i kratkim programom odali počast žrtvama, a pomen je predvodio paroh toplički Srpske pravoslavne crkve otac Mile.

Voditeljica Documente - Centra za suočavanje s prošlošću i potpredsjednica Antifašističke lige Vesna Teršelič naglasila je kako prije svega pamtimo sve nevine Srbe koji su krenuli prema Glini tog dana 1941. s idejom da će biti spašeni, a tragično su okončali živote u pravoslavnoj crkvi Rođenja presvete Bogorodice ili pak na nekom od okolnih ustaških stratišta.

Upozorila je da godinama s tog mjesta traže dva važna iskoraka Grada Gline: povratak spomen-ploče koja je sve do 1995. stajala ispred spomen-doma s imenima ubijenih kao i povratak imena Spomen-dom.

"Skorašnja 80. godišnjica stradanja na ovom i drugim mjestima ustaških zločina prilika je da priznamo patnju nevino ubijenih i okončamo već jednom ratove sjećanjima na ovim prostorima", poručila je Teršelič.

Jeckov je podsjetila kako je glinski kraj stradao i 90-ih kada su ubijeni nedužni hrvatski civili

Dodala je kako se dugi put revizionizma u Hrvatskoj u posljednje vrijeme simboličnim iskoracima vlade mijenja na bolje, što otvara nadu da nam predstoji period kada će se prije svega u školskim kurikulumima više gradiva posvetiti ustaškim i fašističkim zločinima, kao i organizirano posjećivati mjesta stradanja njihovih žrtava.

Zamjenica predsjednika SNV-a i saborska zastupnica Dragana Jeckov istaknula je da je, nažalost, dugogodišnja negacija, umanjivanje, a povremeno i slavljenje zločina u Glini dovelo do generalnog nemara i zaborava.

Jeckov je podsjetila kako je glinski kraj stradao i 90-ih godina kada su živote izgubili nedužni hrvatski civili.

Smatra kako preimenovanje Spomen-doma u Hrvatski dom te pokušaj zabrane komemoriranja na tom mjestu 2014. godine predstavlja pokazatelj sustavno osmišljene i krajnje vulgarne revizije.

Mjesto zločina u Glini prvi je put memorijalno obilježeno 1969. izgradnjom Spomen-doma. Uređivanje memorijalnog prostora trajalo je do 1995. godine, što je uključivalo i 1564 imena stradalih na kamenim pločama.

U kolovozu 1995., nakon VRO Oluja, spomenik je demoliran, ploče su uklonjene, a Spomen-dom preimenovan je u Hrvatski dom.