KRAJEM svibnja na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) bilo je evidentirano 157.839 nezaposlenih osoba, što je na mjesečnoj razini smanjenje od 0,9 posto, ali na godišnjoj razini povećanje od 35,5 posto, pokazuju u srijedu objavljeni podaci HZZ-a.

Tako je nakon travnja, koji je zbog koronavirusa i epidemioloških mjera bio prvi u novijoj povijesti u kojemu je zabilježen rast broja nezaposlenih na mjesečnoj razini, u svibnju broj nezaposlenih u odnosu na mjesec prije pao za 1395 osoba.

Na Zavodu za zapošljavanje 41.373 osobe više nego u svibnju prošle godine

No na godišnjoj je razini rast broja nezaposlenih ubrzao, nakon travanjskih 21,5 posto, na 35,5 posto u svibnju. Tako su u svibnju ove godine na Zavodu za zapošljavanje bile 41.373 osobe više nego u svibnju 2019. godine.

U prvim danima lipnja nastavljen je pad broja nezaposlenih te je, po dnevnim podacima s internetske stranice HZZ-a trenutno na Zavodu 154.588 osoba, ili njih 3251 manje nego krajem lipnja. Istodobno, na HZZ-u je trenutačno 11.430 objavljenih radnih mjesta. 

Po podacima iz mjesečnog izvješća HZZ-a, tijekom svibnja u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je ukupno 10.777 osoba, što je 8,8 posto manje nego u svibnju 2019. godine.

Od toga je 76,6 posto novoprijavljenih ili 8251 osoba na Zavod došla izravno iz radnog odnosa. Pritom je najviše njih u evidenciju nezaposlenih došlo iz prerađivačke industrije - 1691 osoba ili 20,5 posto, te trgovine na veliko i malo - 1375 osoba ili 16,7 posto. Slijede potom oni koji su radili u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (627 osoba ili 7,6 posto), djelatnosti pružanja smještaja, priprema i usluživanje hrane (621 osoba ili 7,5 posto) te obrazovanju (592 osobe ili 7,2 posto).

Iz evidencije nezaposlenih izašle 12.172 osobe

Po podacima HZZ-a, ukupno su tijekom svibnja iz evidencije nezaposlenih izašle 12.172 osobe, što je 54 posto manje nego u prošlogodišnjem svibnju.

Od toga je zaposleno 10.347 osoba, i to 9938 osoba (ili 96 posto) na temelju zasnivanja radnoga odnosa. Evidentirano zapošljavanje na temelju radnoga odnosa bilo je najčešće u djelatnostima pružanja smještaja, priprema i usluživanje hrane - 2483 osobe ili svaka četvrta zaposlena osoba u svibnju. Slijede trgovina na veliku i malo u kojoj su u svibnju zaposlene 1682 osobe ili 16,9 posto zaposlenih temeljem zasnivanja radnog odnosa, a potom prerađivačka industrija (1512 osoba ili 15,2 posto), građevinarstvo (788 osoba ili 7,9 posto), administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (633 osobe ili 6,4 posto) itd. 

U svibnju je, po podacima HZZ-a, 409 osoba zaposleno na temelju drugih poslovnih aktivnosti (npr. registriranje trgovačkog društva, obrta, prijava na poljoprivredno osiguranje, zapošljavanje prema posebnim propisima, i dr.), a 1825 osoba izašlo je iz evidencije zbog ostalih zakonskih razloga, npr. izlaska iz radne snage (umirovljenje, uključenje u redovito školovanje), nepridržavanja zakonskih odredbi (ne traže aktivno posao, neraspoloživi za rad), odjave s evidencije i dr. 

Gledano po županijama, u zapošljavanju su predvodile Splitsko-dalmatinska županija (1372 osobe ili 13,8 od ukupnoga broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa), Grad Zagreb (1234 osobe ili 12,4 posto), Primorsko-goranska županija (868 osoba ili 8,7 posto) i Osječko-baranjska županija (850 osoba ili 8,6 posto).

Rekord nezaposlenih je u Splitsko-dalmatinskoj županiji

No, istodobno je i najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba zabilježen u Splitsko-dalmatinskoj županiji (26.839 ili 17 posto ukupnoga broja u Hrvatskoj), Gradu Zagrebu (19.445 ili 12,3 posto) i Osječko-baranjskoj županiji (17.821 ili 11,3 posto). Najmanji apsolutni broj nezaposlenih ima Ličko-senjska županija (2074 ili 1,3 posto ukupnog broja). 

Po podacima HZZ-a, novčanu je naknadu u svibnju koristilo 42.945 osoba, ili 27,2 od ukupnoga broja nezaposlenih. 

Broj korisnika novčane naknade bio je dvostruko veći nego u svibnju prošle godine, kada je tu naknadu koristila 21.471 osoba, napominju iz Zavoda za zapošljavanje.