PREMIJER Andrej Plenković je sinoć održao konferenciju za medije u Banskim dvorima nakon što je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen prethodno u Bruxellesu predstavila prijedlog budžeta Europske unije za razdoblje 2021.-2027. te poseban fond za spas ekonomije koji bi trebao u članice EU upumpati impresivnih 750 milijardi eura.

>> Europska komisija predstavila plan za spas ekonomije. Što to znači za Hrvatsku?

Plenković je kazao da Hrvatska može biti veoma zadovoljna planom gospodarskog oporavka koji je izradila Europska komisija, dodajući da je za Hrvatsku predviđeno 10 milijardi eura, što bi trebalo pomoći u gospodarskom oporavku nakon krize prouzročene pandemijom.

>> Plenković se obratio javnosti: Hrvatska bi od EU trebala dobiti 10 milijardi eura

Plenković: Za Hrvatsku je predviđeno 10 milijardi eura

"Za Hrvatsku je predviđeno nešto više od 10 milijardi eura od čega su 7,3 milijarde bespovratna sredstva, a 2,65 milijardi su mogući zajmovi", potvrdio je Plenković, pojašnjavajući kako je riječ o novcu namijenjenom oporavku hrvatskog gospodarstva u iduće četiri godine.

Najavio je kako će Komisija predložiti višegodišnji financijski okvir u kojemu će alokacija za Hrvatsku biti "znatno bolja i izdašnija" od prijedloga koji je bio na stolu u veljači. Plenković je tih 10 milijardi predstavio kao sigurnu stvar.

Njonjo tvrdi da je to zasluga jednog čovjeka - Njonjinog šefa

Nakon Plenkovića je sve to komentirao i njegov bliski suradnik Gordan Jandroković Njonjo, donedavni predsjednik sabora koji je u intervjuu za RTL Direkt nahvalio svog šefa.

>> Jandroković o sukobu s Raspudićima: Prošao sam svašta, ali ovo...

“Radi se o velikom uspjehu hrvatske državne politike i da nismo na mjestu predsjedatelja EU-om, da nemamo premijera kakvog imamo... Neki su ga nazivali briselskim činovnikom, a on se izborio za ovo. Uvjeren sam da će građani prepoznati o kakvoj se važnoj stvari radi. Ovo je jedan od najvećih uspjeha hrvatske vanjske politike uopće”, rekao je Jandroković.

Upozorenje Glasa poduzetnika

Treba napomenuti kako je Udruga Glas poduzetnika (UGP) već upozorila na nužnost transparentnog korištenja 10 milijardi eura koje će Hrvatska dobiti od EU za oporavak gospodarstva. 

>> Glas poduzetnika poslao poruku Plenkoviću nakon najave da od EU stiže 10 mlrd. eura

"To što će Hrvatska najvjerojatnije dobiti od EU za spas gospodarstva smatramo i prilikom za podizanje konkurentnosti i za Hrvatsku 2.0 te da se to nikako ne smije prokockati zbog osobnih ili stranačkih interesa", poručuju iz UGP-a, ocjenjujući i da su to značajna sredstva koja, ako budu mudro upotrijebljena, mogu učiniti veliku razliku u brzini oporavka gospodarstva.

Sve to zvuči prilično impresivno, no zanimalo nas je kako bi trebala funkcionirati realizacija tih velebnih najava.

Ariana Vela: U ovom trenutku izgleda da će plan Komisije proći

Za analizu smo se prvo obratili konzultantici za EU fondove i predsjednici upravnog vijeća Učilišta EU Projekti Ariani Veli, koja kaže da "u ovom trenutku izgleda da će plan Komisije proći, da će biti nekih pluseva i minusa, no za Hrvatsku to izgleda dosta dobro i dosta povoljno".

No, je li doista premijer Plenković zaslužan za to, kako je ustvrdio Jandroković, pitamo Velu.

"To je vrlo lako moguće. Mi to izvana ne možemo znati, ali je predsjedatelj Unije ipak u povoljnijoj poziciji nego ostale članice i može tjerati vodu na svoj mlin", kaže ona.

Vela ističe da je Komisija "donijela odluku da se ide u zaduživanje kao Europska unija, a kada je donesena ta odluka, ostalo su varijacije na temu".

Mnogo toga ovisi o sposobnosti Hrvatske da povuče novac iz Bruxellesa

"Unija je članicama ponudila redizajnirani Višegodišnji financijski okvir (VFO) te je na njega još dodala fond za oporavak koji je potreban za oporavak gospodarstva zbog pandemije covida-19. Oni još nisu do kraja objasnili kako će sve to funkcionirati. EK je još 2018. izdao smjernice koje opisuju na koji način države članice trebaju upravljati sredstvima iz VFO-a, no sada nisu u potpunosti objasnili kako će se upravljati fondom za oporavak, no sve govori da će se oslanjati na te smjernice iz 2018. U planu oporavka mnoge stvari precizno pišu, neke stvari su jasno navedene poput tipova ulaganja, ali kao i u slučaju strukturnih fondova, očekuje se da država identificira svoje potrebe, kao što smo radili već za VFO 2014.-2020.", objašnjava Vela.

Ova stručnjakinja za EU fondove napominje da će biti izuzeto važno "zaključiti trenutnu financijsku perspektivu, što neće biti lako jer će se protezati do 2023., a istovremeno će trebati isprogramirati hrvatski VFO koji se naslanja na postojeću nacionalnu strategiju te još napraviti i ovaj dio koji se odnosi na oporavak gospodarstva".

Sredstva najvjerojatnije dolaze tek početkom 2021.

Ipak, ne treba očekivati da će novac iz Bruxellesa tako brzo doći u Hrvatsku (a niti ostale članice Unije), jer bi cijeli taj proces pregovora, dogovora, usvajanja paketa i njihove implementacije mogao trajati sve do kraja ove godine.

"S jedne strane može slaviti jer po novom planu EK Hrvatska dobiva skoro dvostruko veći iznos u odnosu na prijedloge prije pandemije, s druge strane je jako važno vidjeti kako će država i njene institucije uspjeti to isprogramirati i kasnije implementirati. Unija ima plan da će potrebna legislativa biti usvojena tek na jesen, pa slijedi Europsko vijeće, pa revizija te se implementacija može očekivati početkom sljedeće godine. To bi bilo po dosadašnjim pravilima, no treba pitati i Komisiju i vladu hoće li to biti tako", ističe Vela.

"Ključno je da se prestanu zadovoljavati neki partikularni interesi, što se često događalo u vezi sredstava iz EU fondova u Hrvatskoj, već da se razumije kako slijede strašne ekonomske posljedice nakon pandemije. Tu je i potres u Zagrebu kao posebna priča. Trebamo se nadati da će sljedeća vlada odraditi posao kako treba, ne gledajući tko je u kojoj političkoj stranci. Bojim se da to neće biti tako lako", upozorava Ariana Vela.

Tonino Picula: Njemačka će izvršiti pritisak da plan EK bude prihvaćen

Eurozastupnik SDP-a Tonino Picula kaže za Index da je trenutno nemoguće reći hoće li prijedlog koji je iznijela Ursula von der Peyen biti izmasakriran ili pak prihvaćen s manjim korekcijama.

"Članice od jučer analiziraju sve aspekte prijedloga, ali za pretpostaviti je da će se raditi samo o neznatnim korekcijama. FR-NJ prijedlog je unio novu dinamiku u proces, kao rezultat korigiranja njemačke pozicije u novonastalim okolnostima. Bit će zanimljiva pozicija koju će zauzeti tzv. Štedljiva četvorka (Frugal four). Danska, Švedska i Nizozemska su oprezno pozdravile prijedlog i rekle da će ga analizirati, dok je austrijski Kancelar Sebastian Kurz najavio da će te četiri države uskoro zauzeti svoj zajednički pregovarački stav. Njihova bi ideja kompromisa s ostalim državama članicama mogla ići u smjeru smanjivanja iznosa grantova u odnosu na zajmove", kaže nam Picula.

"Tu će svakako biti ključna uloga Njemačke kao zemlje koja planira ambiciozno i maksimalno iskoristiti svoje nadolazeće EU predsjedanje za cementiranje pozicije lidera Unije. Tema će biti na dnevnom redu Europskog vijeća već 19. 6., ali ja sam optimističan oko ishoda. Njemačka će tu sigurno izvršiti pritisak na svoje neposredno susjedstvo, Nizozemsku i Austriju. Nedavno je i zaštitno lice fiskalne discipline, politički veteran i predsjednik Bundestaga Wolfgang Schauble naglasio da je ovo nezapamćena kriza koja zahtijeva ambiciozne mjere, dok je povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton istaknuo da su nizozemske tvrtke ovisne o zajedničkom tržištu i da bi one bez njega nestale, jer izvoze više od 60 posto na EU tržište, što daje dodatno uporište i mojem optimizmu", objašnjava Picula.

Mogućih 10 milijardi eura nije malo novca, no Picula napominje kako je taj iznos i refleksija "strukture našeg gospodarstva, visoko ovisnog o turizmu i uslugama". 

"Klasični Jandrokovićev istup kakvima je trasirao svoj politički uspon"

"Što se tiče realizacije u praksi, ona prije svega ovisi o potvrdi prijedloga na sastanku Vijeća sljedeći mjesec. Nakon toga je na nama kako preusmjeriti ta sredstva u konkretne projekte prema smjernicama koje je Komisija jučer predstavila – održivo gospodarstvo, inovacije, zeleni plan, a posebno mi je drago što je istaknuta energetska tranzicija na obnovljive izvore energije na čemu radim zadnje 4 godine mandata”, kaže Picula.

Morali smo i Piculu pitati kako komentira Jandrokovićevu odu Plenkoviću.

“Kad bih se želio našaliti, rekao bih da je ovo još jedan od klasičnih istupa Jandrokovića na kakve smo već svi navikli i kakvima je trasirao svoj politički uspon. Šalu na stranu, iznos dodijeljenih sredstava s djelovanjem premijera Plenkovića i HDZ-a nema doslovno nikakve veze jer u sklopu ovlasti predsjedanja nije bilo budžetiranje paketa pomoći", ističe Picula.

Ništa još nije sigurno

Objašnjava da raspodjela sredstava u paketu pomoći nazvanom Next Generation EU u skladu je s veličinom Republike Hrvatske i njezinim brojem stanovnika u odnosu na druge članice Europske unije i uvažava strukturu našeg gospodarstva. 

"Kako u prijedlogu Komisije i stoji, sredstva koja su nam na raspolaganju bit će iskorištena u skladu s investicijskim i reformskim prioritetima određenim Europskim semestrom, u skladu s nacionalnim klimatskim i energetskim planovima, planovima fonda za pravednu tranziciju, partnerskim ugovorima i Operativnim programima europskih fondova", dodaje Picula.

Ukratko, najavljenih 10 milijardi eura su u ovom trenutku golub na vrlo visokoj grani, nikako u ruci, te se u sljedećim mjesecima mnogo toga treba posložiti da bi taj novac najvjerojatnije od 2021. počeo dolaziti u Hrvatsku.

Dva su ključna izazova u tom procesu: 1. kako će se razvijati pregovori na Europskom vijeću i 2. hoće li Hrvatska biti sposobna apsorbirati sredstva koja će joj biti na raspolaganju, a da se to ne pretvori u još jednu standardnu HDZ-ovsku pljačku.