NAKON više od dvije godine Ustavni sud donio je rješenja koja bi trebala onemogućiti da se Sveučilište u Zagrebu ponaša kao država u državi, da se rektorima vlast produljuje unedogled, kao svojevrsnim doživotnim faraonima, te da se masovno nezakonito uhljebljuju profesori koje fakulteti ne trebaju, ponekad i nakon 70. godine života.

Novim rješenjima Ustavnog suda (pogledajte dolje u PDF-u) jasnije se uređuje pitanje autonomije sveučilišta i odnos hrvatskih sveučilišta i države, odnosno Ministarstva znanosti. Ustavni sud njima omogućava da država provodi kontrolu, odnosno upravne nadzore nad zakonitošću rada sveučilišta.

Drugim riječima, sveučilišta, kojima je država osnivač i financijer, više neće moći raditi što god ih je volja pozivajući se na ustavnu odredbu o autonomiji sveučilišta. To je u skladu s uvriježenom praksom u svijetu prema kojoj oni koji osnivaju i financiraju sveučilišta imaju i određene ovlasti kontrole nad njihovim radom.

Divjak: Sveučilišta ne mogu biti država u državi

Ministrica Blaženka Divjak u petak je na Facebooku pohvalila ova rješenja istaknuvši da ona konačno potvrđuju da sveučilišta nisu država u državi nego da nesporno podliježu kontroli države - kako financijskoj tako i provjeri zakonitosti njihova rada.

"Nama je izuzetno važno da država koja financira sveučilišta ima određena prava posebno jer je posljednjih nekoliko godina bila jedna potpuna blokada u mogućnosti provođenja kontrole nad zakonitošću rada pojedinih sveučilišta na način da se nije dostavljala potrebna dokumentacija i da se nisu ispravljale nezakonite odluke", poručila je ministrica.

Tu se prije svega referirala na tri upravna nadzora koje je pokušala provesti nad Sveučilištem u Zagrebu odmah po dolasku na mjesto ministrice:

- zbog spornih odluka Senata Sveučilišta u Zagrebu o Filozofskom fakultetu

- zbog sporne odluke Senata o promjeni statusa Hrvatskih studija iz sveučilišnog centra u sveučilišni odjel

- zbog spornog provođenja javnih natječaja za zapošljavanje na Hrvatskim studijima

Sva tri upravna nadzora zatražena su još za mandata ministra Pave Barišića, no on nikada nije reagirao na njih. Kada ih je Divjak pokrenula, Boras je odmah protiv Ministarstva podigao tri ustavne tužbe uz tumačenje da država nema pravo provjeravati rad sveučilišta budući da ona imaju pravo na autonomiju. Zbog ovih tužbi nadzori su bili blokirani, a SUZG Ministarstvu nikada nije dostavio dokumentaciju potrebnu za njihovo provođenje.

Podsjetimo ukratko zašto su te navedene odluke bile sporne.

Sporne odluke o Filozofskom fakultetu

Prvi zahtjev za upravnim nadzorom nad radom Senata Sveučilišta u Zagrebu stigao je u rujnu 2016. s Filozofskog fakulteta. Uputila ga je Inicijativa za Filozofski, a on se ticao dva problema - neovlaštenog raspuštanja Studentskog zbora FFZG-a i rektorovog nezakonitog imenovanja v.d. prodekana Filozofskog.

Bilo je to vrijeme kada je na Filozofskom u jeku bila pobuna studenata i profesora zbog nastojanja da se fakultet integrira s Katoličkim bogoslovnim fakultetom. Boras se svim silama opirao pokušajima smjene dekana Vlatka Previšića, koji je s njim u suradnji nastojao provesti integraciju, a kada je to postalo neodrživo zbog Previšićeve dobi, Boras je zaigrao na drugu kartu. Senat je suspendirao Previšića i na mjesto v.d. dekana FFZG-a postavio prodekana Željka Holjevca.

Sporna odluka o degradiranju Hrvatskih studija

Drugi zahtjev za upravnim nadzorom zatražio je Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja zbog odluke o promjeni statusa Hrvatskih studija iz sveučilišnog centra u sveučilišni odjel iz 2017. Ona je bila sporna zato što zakon propisuje da odjel može izvoditi nastavu iz samo jednog znanstvenog polja, a na HS-u se izvodila nastava iz sedam polja. Jednostavno govoreći, HS je tada imao previše studija koji su pokrivali previše polja i područja da bi se mogao zakonski svesti na odjel.

Ovo degradiranje, međutim, nije bilo slučajna pogreška. Ono je bilo ključno za preuzimanje vlasti na HS-u, za rješavanje nepoćudnih kadrova i za kasnije zapošljavanje poćudnih.

Naime, sveučilišna vrhuška mogla je sveučilišnom odjelu imenovati stručno vijeće u koje će ući ljudi koji nisu bili zaposlenici Hrvatskih studija, a iz kojega će biti isključeni svi nepodobni nastavnici HS-a, što nije bilo moguće učiniti sa sveučilišnim centrom. Tako su u privremeno Znanstveno-nastavno vijeće (ZNV) imenovani prorektor Ante Čović i akademik Mislav Ježić, bliski rektoru Damiru Borasu, te dvije bibliotekarke, rektorove pravnice i vanjski suradnici, dok je istovremeno isključeno čak 22 nastavnika koji su se u prošlosti usudili propitivati odluke Borasa i Marija Grčevića, kojeg je rektor postavio na čelo HS-a - protivno volji tadašnjega, legalnog Znanstveno-nastavnog vijeća.

Sporna zapošljavanja

Treći zahtjev za upravnim nadzorom Ministarstvu je uputio isti sindikat, u lipnju 2016. zbog raspisivanja i provođenja čak 33 javna natječaja za zapošljavanja na Hrvatskim studijima.

Kada je postupak transformacije Hrvatskih studija i promjene kadra okončan, HS je unaprijeđen u fakultet s ponešto promijenjenim profilom, bližim ideji Franje Tuđmana o nacionalno-desnoj protuteži Filozofskom fakultetu. Na njemu je kasnije zaposlen Čović, mada je već imao 70 godina, što znači da je po sili zakona trebao u mirovinu, a za dekana je imenovan Pavo Barišić.

Odluka Ustavnog suda by Index.hr on Scribd

Divjak: Nagomilani problemi na Sveučilištu

Divjak je danas na konferenciji za novinare podsjetila na više ozbiljnih problema koje ima sa sveučilištima, prije svega sa Zagrebačkim.

Kao jedan od najvećih istaknula je odbijanje nekih sveučilišta na čelu sa Zagrebačkim da potpišu programske ugovore koji bi trebali biti temelj za njihovo financiranje na temelju postignutih rezultata. Pritom je ustvrdila da je odbijanjem Sveučilište u Zagrebu oštećeno za 20 milijuna kuna koje je inače moglo dobiti.

Osvrnula se također na nepotrebno zapošljavanje i sklapanje ugovora o radu s ljudima iznad sedamdesete godine života. Pojasnila je da se to među ostalim odnosi na zapošljavanje velikog broja ljudi na HS-u, na zapošljavanje 67 novih ljudi u Rektoratu te na zapošljavanje Čovića nakon što je napunio 70. godinu života.

"Ne može se svako zapošljavanje opravdavati autonomijom", rekla je Divjak.

Podsjetila je da je Ministarstvo jasno reklo da bi Čović s navršenih 70 trebao u mirovinu te da je tražila da mu se obustavi isplaćivanje plaća.

"Mi smo u tom konkretnom slučaju jasno tražili da se iz centralnog obračuna plaća izostavi prorektor. U tom smislu smo sve pokrenuli, a sada očekujemo da se to izvrši. Temeljem ovog rješenja Ustavnog suda Ministarstvo može obustaviti izvršenje nezakonite odluke", rekla je Divjak.

Drugo rješenje Ustavnog suda podjednako je važno za postavljanje ograničenja autonomije sveučilišta. Njime je Sud ukazao da autonomiju sveučilišta ne narušava ni uspostavljanje zakonskog ograničenja prema kojem bi rektor mogao na čelu sveučilišta biti samo dva mandata.

Odluka Ustavnog suda by Index.hr on Scribd

Odluka Ustavnog suda by Index.hr on Scribd

Koja korist od zakašnjelih odluka Ustavnog suda?

Zanimljivo je primijetiti da je ovo prvi put da Ustavni sud nije odlučio u korist rektora Borasa; prije toga je dva puta odlučivao u njemu u prilog.

Posebno je poznat slučaj u kojem je Boras u listopadu 2016. godine podnio ustavnu tužbu zbog izmjena i dopuna Etičkog kodeksa Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju. Tada se također pozivao na autonomiju sveučilišta, a tvrdio je da si je saborski Odbor za etiku nezakonito proširio ovlasti čime se postavio kao vrhovno etičko tijelo iznad sveučilišnih etičkih odbora. Podsjetimo, to je onaj isti odbor koji je donio mišljenje da je Barišić plagirao u jednom od svojih znanstvenih radova.

No nameće se pitanje koja će biti korist od ovako zakašnjele odluke Ustavnog suda. Za studente HS-a i profesore koji su pod pritiskom dali otkaz ili im ugovori nisu produljeni, ona neće donijeti neku osobitu zadovoljštinu ni razrješenje. Konačno, teško je vjerovati da će itko u vrhu Sveučilišta odgovarati za sve štete koje su prouzročene protuzakonitim postupanjima, a njih je nedvojbeno mnogo. Ne radi se samo o milijunima kuna poreznih obveznika nego i o izgubljenim nastavnicima, među kojima su bili vrsni mlađi ljudi, trajnom zauzimanju njihovih mjesta ispodprosječnim kadrovima, propuštenim prilikama da se nastave pozitivni trendovi na Sveučilištima itd.