ZAVRŠENO je veliko nacionalno istraživanje provedeno na uzorku od 1772 učenika prvih i trećih razreda srednje škole pod nazivom "Društvena online iskustva i mentalno zdravlje mladih" koje je provela tijekom ove godine Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo Grada Zagreba i Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu.

U ovom nacionalnom istraživanju ispitane su navike korištenja virtualnog svijeta mladih i mentalno zdravlje mladih na razini cijele Hrvatske u pet velikih hrvatskih regija, u gradovima Osijeku, Zagrebu, Rijeci, Splitu i Dubrovniku.

Specifičnost ovog istraživanja bila je što su mladi upitnike o navikama korištenja ispunjavali na tabletima. Također, istovremeno unutar projekta istraživanje se bavilo ispitivanjem stavova, znanja i potreba stručnih suradnika u školi na navedene teme, doznajemo iz Poliklinike.

Koliko mladi provode vremena na društvenim mrežama

Uzorak istraživanja bio je određen proporcionalno veličinom i naseljenosti regije, a točan odabir škola bio je proveden slučajnim izborom, posebno za gimnazije, posebno za strukovne škole.

Uzorak je sačinjavalo 41,2% adolescenata i 58,8% adolescentica i pokazalo se da u Hrvatskoj gotovo svi adolescenti imaju pristup internetu od kuće (99,5%), 95,1% ih pristupa internetu putem mobitela, 77,9% ima pristup internetu u školi.

Društvene mreže od 1 do 3 sata dnevno koristi 42,3% mladih. Svaki treći adolescent (31%) navodi da društvene mreže koristi od 3 do 5 sati. Svaki peti adolescent provodi više od 5 sati dnevno na društvenim mrežama (12,5% od 5 do 7 sati, 3,9% koristi ih od 7 do 9 sati, 2,6% više od 9 sati dnevno), a tek 7,9% mladih ih koristi manje od 1 sat dnevno).

Istraživanje je pokazalo da gotovo svaki drugi adolescent (48,3%) provjeri notifikaciju odmah kad stigne, svaki treći provjerava notifikacije nekoliko puta dnevno, a svaki peti (20,8%) notifikacije provjerava stalno bez obzira je li stigla notifikacija ili nije, a 3,2% mladih notifikacije provjerava jednom dnevno ili rjeđe.

Od društvenih mreža koje mladi koriste kao najistaknutija među svim srednjoškolcima pokazao se YouTube koji koristi 97,7% mladih, zatim Instagram 92,6%, WhatsApp 88,7%, Snapchat 63,2% te Facebook Messenger 50,6%.

Imaju više online prijatelja nego uživo

Kao društvena mreža koju mladi najčešće koriste pokazao se Instagram – oko 50% mladih, zatim YouTube – 20%, WhatsApp – 13,7%, Snapchat – 11,3%, Facebook messenger – 2,3%, a Facebook – svega 0,6 % adolescenata.

Gotovo svaki četvrti adolescent otvorio je prvi profil na društvenoj mreži s 12 godina (22,6%), a oko 30% adolescenata otvorilo je prvi profil na društvenoj mreži s 10 ili manje godina, iako je za otvaranje profila kod većine društvenih mreža dobno ograničenje 13 godina. Prije 10-e godine profil je otvorilo 17,5% mladih. Najveći broj mladih (68,7%) navodi kako je prva društvena mreža na kojoj su otvorili profil bila Facebook. Svaki drugi adolescent (48,4%) ima više od jednog profila na Instagramu.

Premda je većina mladih samostalno otvorila profil (77,3%), svakom trećem adolescentu je netko drugi otvorio profil, u najvećem broju slučajeva (47,2%) su to bili roditelji, zatim braća ili sestre (22,3%), prijatelji (21,1%) te drugi članovi šire obitelji (2,8%).

S osobom s kojom su se upoznali online dopisivalo se 68,3% sudionika, a s tvrdnjom da imaju više prijatelja online nego uživo složio se svaki deseti adolescent (12,6%). Svaki treći adolescent smatra neke svoje online prijatelje pravim prijateljima.

Mladi najčešće svoje slobodno vrijeme provode u druženju s prijateljima uživo, potom u korištenju društvenih mreža, bavljenju sportom te izvanškolskim aktivnostima. S druge strane, kad ih se pita kako zapravo žele provoditi svoje slobodno vrijeme, najveći dio iznosi druženje s vršnjacima (64%), sportske aktivnosti, izvanškolske aktivnosti, a svega 4,7% mladih želi provoditi vrijeme na društvenim mrežama, usprkos što ga svako peti adolescent u Hrvatskoj tako aktualno provodi.

Rizična ponašanja kod mladih

Svaki treći adolescent u uzorku je stupio u spolni odnos, a od onih koji jesu svaki četvrti adolescent stupio je u prvi spolni odnos sa 17 godina, svaki treći (31,2%) sa 16 godina, svaki peti (24,7%) s 15 godina, a 11,1% adolescenata s 14 godina.

Bivšeg ili sadašnjeg partnera 13% adolescenata je upoznalo putem društvenih mreža. U Hrvatskoj je 565 adolescenata, odnosno 35% mladih otišlo na susret s osobom koji su upoznali putem društvenih mreža.

Većina mladih u uzorku izvještava o jednom ili većem broju rizičnih ponašanja za njihovu dob.

Kako se mladi informiraju o spolnim odnosima

O seksualnim odnosima mladi u najvećoj mjeri razgovaraju s prijateljima (58,5%). Više od trećine mladih se informira putem interneta, zatim kroz razgovor s roditeljima, partnerima, u školi, putem edukativnih materijala i preko drugih članova obitelji.

Seksting je slanje ili primanje ili prosljeđivanje seksualno sugestivnih ili eksplicitnih sadržaja koji uključuju pisane poruke, osobne ili tuđe fotografije i videouratke, putem mobitela ili interneta. Rezultati istraživanja govore da je 58,6% adolescenata barem jednom dobilo poruke seksualno izazovnog sadržaja, 52,4% adolescenata dobilo je barem jednom seksualno izazovne fotografije ili video, 10,8% adolescenata dobilo je barem jednom seksualno izazovne fotografije ili video sebe, 19,7% adolescenata dobilo je barem jednom seksualno izazovne fotografije ili video partnera, 50,5% adolescenata dobilo je barem jednom seksualno izazovne fotografije ili video poznanika.

Prema kanalu primanja seksualno izazovnog materijala, najviše sudionika, njih 856 (46,2%) primilo je materijal preko društvenih mreža.

Svaki četvrti adolescent je najčešće primio seksualno izazovan materijal putem Snapchata ili Instagrama, a svaki peti preko WhatsAppa. Putem SMS poruka je seksualno izazovan materijal primilo 16,7%, a preko dating aplikacija seksualno izazovan materijal primilo je 4,7% adolescenata.

Kako utječe alkohol na njih

Pod utjecajem alkohola seksualno izazovan materijal razmjenjivao je gotovo svaki deseti adolescent.

Nakon primanja seksualno izazovnog materijala, najveći broj sudionika, skoro 40% barem je jednom uzvratilo. Nakon primanja seksualno izazovnog sadržaja skoro polovina adolescenata (43,7%) nikad nije rekla pošiljatelju da prestane. U uzorku 123 mladih (6,7%) svakodnevno ili gotovo svakodnevno kažu pošiljatelju da prestane, a 12,3% svakodnevno ili gotovo svakodnevno ignorira poruku.

Kada se adolescente pita o slanju poruka, svega 5,8% njih barem jednom je slalo seksualno izazovne poruke, ako se uzorak raspodjeli po spolu skoro svaki deseti adolescent šalje seksualno sugestivne poruke, fotografije ili videe (9,8%), a svega 3,5% adolescentica.

Dečki puno više od djevojaka primaju seksualno izazovne slike/videe

Kao dio sekstinga razmatra se i prosljeđivanje; 17% adolescenata je proslijedilo seksualno izazovan video ili fotografiju poznanika bez pristanka.

Vezano uz broj osoba s kojima su razmjenjivali seksualno izazovan materijal, tek 57,7 % mladih navodi da ga nije razmjenjivalo ni s kim, odnosno 42,3% mladih je razmjenjivalo seksualne sadržaje – 16,7% je to činilo samo s jednom osobom, 17% s tri ili više osoba, a 3,3% s potpuno nepoznatima.

Mladići i djevojke se ne razlikuju u primanju seksting poruka te u primanju seksualno izazovnih slika/videa sebe, odnosno u jednakoj mjeri primaju seksting poruke, videe i slike sebe. Međutim, mladići statistički značajno više od djevojaka primaju seksualno izazovne slike/videe, izazovne slike/videe partnera te seksualno izazovne slike/videe poznanika.

Utvrđeno je kako mladići statistički značajno više od djevojaka šalju seksualno izazovne poruke, seksualno izazovne slike/videe općenito, ali i seksualno izazovne sadržaje sebe. Mladići također statistički značajno više od djevojaka šalju seksualno izazovne sadržaje partnera i poznanika bez pristanka i s pristankom te osobe.

Utvrđeno je kako mladići statistički značajno više od djevojaka prosljeđuju seksualno izazovne slike/videe partnera i poznanika bez i s pristankom te osobe.

235 adolescenata seksalo se na nagovor

Sextortion je oblik ucjene koju počinitelj obavlja putem interneta i uključuje neki oblik prijetnje, najčešće da će objaviti ili proslijediti seksualno eksplicitne fotografije žrtve ako se žrtva na neki način ne uključi u daljnje seksualne aktivnosti

Na nagovor je 13,4%, odnosno 235 adolescenata sekstalo. Oko 4,5% adolescenata u Hrvatskoj je sekstalo pod prisilom. Nagovor je najčešće vršen od strane partnera/ice, potom od strane prijatelja, zatim od strane nekoga tko im se sviđa i poznaju ga uživo, od nekoga tko im se sviđa i ne poznaju ga uživo (47 sudionika – 2,6%).

Sa znatno starijom osobom seksualno izazovan materijal razmjenjivalo je 100 sudionika (5,4%). Od tih 100, njih 87 je to činilo dobrovoljno, 7 na nagovor te 6 pod prisilom.

Zašto se odlučuju na seksting?

Kao najčešći razlog sekstinga sudionici navode flertanje s drugom osobom, potom da osjete seksualnu uzbuđenost, povećanje intimnosti s drugom osobom, „spetljavanje“ s drugom osobom, da se osjete poželjno, da provjere izgledaju li privlačno, u zamjenu za neku uslugu, da povrijede nekoga te u zamjenu za novac ili darove.

Većina adolescenata navodi da se dok sekstaju osjećaju ugodno – seksualno uzbuđeno, sretno, znatiželjno, privlačno, zadovoljno, a od neugodnih emocija koje doživljavaju u manjoj mjeri navode da se osjećaju nesigurno, sramežljivo, zabrinuto, zbunjeno, nelagodno, umorno, osjećaju grižnju savjesti, osjećaju se ljuto.

Utvrđeno je kako se mladići i djevojke ne razlikuju statistički značajno u doživljavanju grižnje savjesti, nelagode, neodlučnosti, nesigurnosti, osramoćenosti, poniženosti, prestrašenosti, razočaranosti, sramežljivosti, tjeskobe, zabrinutosti, zaljubljenosti te zbunjenosti. Mladići tijekom sextinga statistički značajno češće doživljaju emocije euforije, frustracije, hrabrosti, iscrpljenosti, iznenađenosti, ljubomore, ljutnje, opuštenosti, privlačnosti, razdražljivosti, razigranosti, seksualne uzbuđenosti/pobuđenosti, smirenosti, sreće, ali i tuge, umora, usamljenosti, uzbuđenosti, zadovoljstva te znatiželje. Samo su jednu emociju tijekom sextinga djevojke osjećale statistički značajno češće od mladića, a radi se o emociji gađenja.

Više od polovine mladih o sextingu ne razgovara ni s kim, oko trećine mladih razgovara s prijateljima, 2,8% s roditeljima, 2,2% s nekim preko interneta, a 0,3% sa stručnjacima u školi. U odnosu na rezultate informiranja o seksualnim odnosima, primjetna je razlika u odnosu na osobe kojima se mladi obraćaju.

Kakvo je mentalno zdravlje mladih

Narušeno samopoimanje adolescenata povezano je s dopisivanjem s osobama online koje ne poznaju.

Pokazuje se da je primanje, slanje i prosljeđivanje seksualno sugestivnih poruka/fotografija/videa, sekstanje pod prisilom i nagovorom, sekstanje sa znatno starijom osobom, susretanje s nepoznatim osobama, rizična ponašanja u realnom životu (cigarete, marihuana, alkohol, stupanje u nezaštićene seksualne odnose, klađenje, lutrija, kockanje) umjereno povezano s iskazivanjem ometajućih ponašanja, odnosno eksternaliziranih teškoća kod adolescenata u vidu agresivnosti, suprotstavljanja, teškoća u odnosima s drugima, kršenju normi i pravila.

Također, adolescenti koji sekstaju pod prisilom i nagovorom, traže od pošiljatelja da prestane ili ignoriraju primljene sadržaje imaju snažnije i češće doživljaje ljutnje, teže se nose s doživljajem i kontrolom ljutnje, a što se može manifestirati kroz eksternalizirane ili internalizirane teškoće.

Primanje seksualno izazovnih poruka povezano s iskazivanjem suicidalnih ideja

Adolescenti koji iskazuju druga rizična ponašanja (cigarete, alkohol, cigarete, marihuana, alkohol, stupanje u nezaštićene seksualne odnose) te odlaze na susrete s nepoznatim osobama također imaju više teškoća u kontroli ljutnje i vjerojatnije će se manifestirati kroz internalizirane ili eksternalizirane teškoće vidljive u ponašanju.

Dopisivanje s nepoznatim osobama online, doživljaj njih kao prijatelja, rizična ponašanja (pušenje cigareta), primanje seksualnih sadržaja na društvenim mrežama kao i primanje slika i videa o sebi te pokušaji zaustavljanja sextinga, odnosno traženje od pošiljatelja seksualnih sadržaja da prestane, iskustva su mladih povezana sa simptomima depresivnosti kod adolescenata.

Primanje seksualno izazovnih poruka, fotografija općenito, ali i fotografija sebe i/ili partnera, slanje fotografija sebe i prosljeđuju fotografije partnera (s ili bez pristanka) je povezano s iskazivanjem suicidalnih ideacija. Najveća povezanost sa suicidalnim ideacijama se pokazala kod mladih koji sekstaju na nagovor i pod prisilom kao i kod onih koji sekstaju sa znatno starijom osobom.

Dopisivanje online s nepoznatim osobama, primanje seksualno izazovnih sadržaja putem društvenim mreža, pokušaji zaustavljanja sekstinga, ignoriranje neželjenih sadržaja te nagovaranje na seksting od strane druge osobe je povezano sa simptomima anksioznosti kod mladih u Hrvatskoj.

Gotovo polovica stručnjaka nije čulo za seksting

S pojmom sekstinga 40,7% stručnjaka u školama nije upoznato, isto toliko stručnjaka smatra da nije upoznato dovoljno, 85% kažu da se nisu sreli s tim u svojoj školi. Gotovo većina, 81,5% stručnjaka tvrdi kako im se učenici 1. i 2. razreda nikad nisu povjeravali vezano uz seksting, a 88,9% stručnjaka tvrdi kako im se učenici 3. i 4. razreda nikad nisu povjeravali vezano uz seksting. Što se tiče iznude seksualno izazovnog materijala (sextortion), u 1. i 2. razredu nitko se nije povjerio 92,6% stručnjaka, a u 3. i 4. razredu nitko se nije povjerio 96,3% stručnjaka.

Preventivni programi (radionice ili predavanja) održani su u 44,4% škola, od toga trećina u 3. ili 4. razredu. Gotovo svi stručnjaci (92,3%) iskazuju da bi željeli i da trebaju dodatnu edukaciju za svakodnevni rad.