IAKO je splitsko Općinsko državno odvjetništvo još 28. svibnja prošle godine podiglo optužnicu protiv Jure Šundova, predsjednika Uprave Županijskih cesta i dugogodišnjeg bliskog suradnika Željka Keruma, u kojoj ga tereti da je prijevarom stekao status ratnog invalida, na Općinskom sudu u Splitu ne samo da do danas nije zakazana ni jedna rasprava, nego sasvim sigurno neće ni biti u ovoj godini.

Šundov je i dalje predsjednik Uprave Županijskih cesta, tvrtke u vlasništvu Splitsko-dalmatinske županije. Na naše pitanje koliku plaću prima, iz Županijskih cesta nam je odgovoreno kako je riječ o "neto mjesečnom iznosu od prosječne 4 neto plaće Društva u prethodnom obračunskom mjesecu", a kako je prema podacima Poslovne Hrvatske prošle godine prosječna plaća u toj tvrtki iznosila 5865 kuna, prosječna su primanja predsjednika Uprave lani trebala iznositi 23.460 kuna. Inače, kada je objavljena informacija o podignutoj optužnici, Šundov je podnio ostavku na mjesto predsjednika Gradskog vijeća.

Predmet nije među prioritetima

Vratimo se optužnici i nezakazanoj raspravi. Na naše pitanje o sudbini ovog predmeta, dobili smo odgovor sa splitskog Općinskog suda.

 "Nastavno na vaš upit u vezi kaznenog postupka koji se vodi na Općinskom sudu u Splitu protiv optuženika Jure Šundova, bivšeg predsjednika splitskog Gradskog vijeća, obavještavamo Vas da je u predmetnom postupku optužnica potvrđena te da je predmet dodijeljen u rad sutkinji Magdi Davidović Glumac koja je cjelokupnu referadu kao i navedeni predmet dobila u rad u svibnju 2019. Prema čl. 121. Sudskog poslovnika propisano je da nakon primitka spisa iz sudske pisarnice sudac rješava predmete redoslijedom njihova zaprimanja u sud vodeći računa o predmetima koji su posebnim propisom utvrđeni kao hitni, a to su oni u kojima se okrivljenik nalazi u pritvoru ili istražnom zatvoru, maloljetnički predmeti, predmeti prema okrivljenicima s duševnim smetnjama, predmeti iz nadležnosti USKOK-a, predmeti ratnih zločina, predmeti povrede spolne slobode i predmeti zlouporabe droga, te drugi predmeti koji se po posebnim propisima smatraju hitnima. S obzirom da se u konkretnom slučaju ne radi o takvom predmetu, to u istome još nije zakazana rasprava, te će ista biti zakazana tijekom sljedeće godine u skladu s navedenim propisima", piše u mailu koji nam je poslala Tea Budimlić, glasnogovornica Kaznenog odjela Općinskog suda u Splitu.

Kada? Očito nitko nema pojma ni danas, godinu i pol nakon podizanja optužnice.

Kako izgleda optužnica?

Optužnica je, potvrdilo nam je splitsko Općinsko državno odvjetništvo, podignuta 28. svibnja 2018. godine, "zbog kaznenog djela prijevare iz članka 236. stavak 2. u svezi sa stavkom 1. Kaznenog zakona/11", za što je zapriječena kazna od jedne do osam godina zatvora. Optužnicu je potvrdilo Optužno vijeće Općinskog suda u Splitu 17. srpnja prošle godine. I državni odvjetnici potvrđuju – "u ovom kaznenom predmetu Općinski sud u Splitu nije odredio raspravu".

Što se Šundovu stavlja na teret?

Da je 30. prosinca 2005. godine "u nakani da se neosnovano znatno materijalno okoristi podnio nadležnom tijelu pisani zahtjev za priznavanje statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida i priložio šesnaest neistinitih liječničkih nalaza, lažno prikazujući da se od 18. srpnja 1997. do podnošenja zahtjeva kontinuirano liječio te da o tome postoji vjerodostojna medicinska dokumentacija, iako je znao da to nije istina i da se priloženi nalazi ne odnose na njegovo liječenje".

Optužen da je falsificirao nalaze o PTSP-u

Optužnica navodi da su "članovi liječničkog povjerenstva, ne sumnjajući u istinitost i vjerodostojnost priloženih liječničkih nalaza, utvrdili postojanje posttraumatskog sindroma kao bolesti koja je osnova za priznavanje postotka oštećenja organizma od trideset posto" pa i da je na temelju falsificiranih nalaza nadležno tijelo 27. prosinca 2007. godine Šundovu priznalo svojstvo hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata IX. skupine s 30 posto oštećenim organizmom stečenim u obrani Hrvatske. Ujedno mu je pripala i osobna invalidnina od 153 kune mjesečno pa su mu, smatraju državni odvjetnici, od 1. siječnja 2006. godine do 30. travnja 2018. po toj osnovi isplaćene 22.644 kune za osobnu invalidninu, a u istom su mu razdoblju "zbog korištenja olakšice za hrvatskog ratnog vojnog invalida, pri utvrđivanju poreza na dohodak umanjene godišnje obveze poreza i prireza u ukupnom iznosu od 248.120,73 kune".

Ukratko, optužnica ga tereti da je državni proračun oštetio za 270.764,73 kune.

Šundov o ovom slučaju nije htio pričati. Zapravo, razgovarali smo, ali nije htio da išta objavljujemo, tek je naglasio da je u ratu proveo 1987 dana u borbenom sektoru. Ni njegov odvjetnik Željko Gulišija nije bio rječit, ali je dodao kako je uvjeren da imaju adute za pobijanje optužnice.

Šundov tvrdi da nije uhljebljen, ali...

Šundov je kazao i kako on u Županijskim cestama nije "uhljebljen", nego je riječ o poduzeću koje prihode zarađuje na tržištu u nadmetanju s drugim tvrtkama i održava oko 2500 kilometara kategoriziranih cesta. S druge strane, Ante Renić, vijećnik stranke Pametno, osporavao je u županijskoj Skupštini smisao postojanja Županijskih cesta i njihovu tržišnu orijentiranost.

"Imamo tvrtku u županijskom vlasništvu koja se bavi održavanjem cesta za što nema potrebe jer samo radi nelojalnu konkurenciju tvrtkama koje su stvarno na tržištu i koje se moraju izboriti za posao. Navoditi da se tvrtka bori s konkurencijom u najmanju je ruku smiješno kad znamo da se na natječaj Županijske uprave za ceste javi samo ona te joj taj posao čini veliki dio poslovanja bez kojeg ne bi mogla funkcionirati", govorio je Renić u Županijskoj skupštini te je tvrdio kako ekonomski pokazatelji ŽC-a ukazuju na viškove zaposlenih i puno višu cijenu održavanja cesta "koju svi mi plaćamo".

Renić veli da od oko 80 milijuna godišnjeg posla Županijske ceste oko 50 milijuna kuna dobiju od Županijske uprave za ceste koju vodi HDZ-ovac Petar Škorić. "Bez toga ne bi mogli funkcionirati", smatra Renić.

Prema Poslovnoj Hrvatskoj, lani su u Županijskim cestama bile zaposlene 264 osobe.

Valja spomenuti da je Šundov kao radnik u splitskom Brodogradilištu u svibnju 1991. godine bio među organizatorima prosvjeda protiv JNA pred splitskom Banovinom. U Kerumovu gradonačelničkom mandatu bio je dogradonačelnik, a suradnici su ga opisivali kao mirnog i korektnog.

Originalno objavljeno na Index istrage