MEĐUNARODNE svemirske agencije odlučile su zabiti NASA-inu letjelicu u asteroid Didymos B, manji od dvaju objekata u binarnom asteroidnom sustavu Didymos, kako bi pokušale preusmjeriti putanju asteroida i tako uvježbati zaštitu našeg planeta od mogućih budućih sudara.

Vjerojatno su mnogima sada pali na pamet razni znanstveno-fantastični filmovi sa sličnom tematikom, u kojima su znanstvenici pokušali raznijeti asteroid i tako spasiti svijet. U nekim scenarijima to im je pošlo za rukom, a u nekima ne. No sada se više ne radi o fiktivnoj fabuli, već o stvarnom događaju i postavlja se pitanje – treba li nas biti strah?

Ne znamo kako će se ponašati asteroid

Europska svemirska agencija (ESA) i agencija NASA najavile su još 2015. pokretanje zajedničkog projekta procjene opasnosti udara i preusmjeravanja asteroida (AIDA), no nedavna otkrića iz drugih misija na asteroide promijenila su neke njihove koncepte, piše Science Alert.

Primjerice, kada je u travnju ove godine JAXA-ina letjelica Hayabusa-2 bombardirala asteroid Ryugu, napravila je puno veći krater od očekivanog. Osim toga, uočila je da se materijal na površini asteroida ponaša poput pijeska; što bi moglo utjecati na učinkovitost kinetičkog otklona.

"Kada je Hayabusa-2 bombardirala asteroid, pokazalo se da nema kohezije na površini i da se regolit ponašao poput pijeska. Tijekom procesa je bio dominantan utjecaj gravitacije, a ne unutarnja snaga materijala od kojeg je napravljen asteroid", objasnio je planetarni znanstvenik Patrick Michel iz francuskog Nacionalnog centra za znanstvena istraživanja (CNRS).

"Ako je gravitacija također dominantna na Didymosu B, mogli bismo završiti s mnogo većim kraterom nego što su to predvidjeli modeli i laboratorijski eksperimenti. Zapravo, mi vrlo malo toga znamo o ponašanju manjih svemirskih tijela, a to bi moglo imati velike posljedice za planetarnu obranu", dodao je.

Projekt DART

Agencije planiraju u Didymos B zabiti NASA-inu letjelicu Double Asteroid Redirection Test (DART). Lansiranje bi trebalo biti u srpnju 2021., a sudar s asteroidom u rujnu 2022. Sudar će snimati maleni uređaj LICIAcube koji će se prije njega odvojiti od letjelice DART, a teleskopi na Zemlji pratit će naknadno ponašanje Didymosa B kako bi utvrdili mijenja li se njegova putanja.

Nakon toga slijedi drugi dio misije, kada će 2023. godine ESA poslati Heru, omanju promatračku svemirsku letjelicu koja bi trebala stići do Didymosa B 2027. i detaljnije ga promatrati.

Koliko je to opasno po nas?

Znanstvenici smatraju da je binarni sustav Didymos savršeno mjesto za testiranje preusmjeravanja putanje asteroida. Radi se o objektu koji prolazi blizu Zemlje (NEO), ali čija putanja nije usmjerena prema našem planetu, što znači da testiranje ne bi trebalo poći po krivom.

"Didymos je idealan kandidat za prvi eksperiment planetarne obrane čovječanstva", izjavila je planetarna znanstvenica Nancy Chabot iz Laboratorija za primijenjenu fiziku Sveučilišta Johns Hopkins.

"Nije na putu da se sudari sa Zemljom i stoga ne predstavlja trenutnu prijetnju planetu. Međutim, njegova binarna priroda omogućit će DART-u da testira i procijeni učinke kinetičkog udara", dodala je.

Veći objekt u ovome binarnom sustavu, Didymos A, ima promjer oko 780 metara, a manji, Didymos B, oko 160 metara. Kada DART udari u Didymos B brzinom od 23.760 kilometara na sat, trebao bi u maloj mjeri promijeniti brzinu asteroida, odnosno promjena će biti samo nekoliko centimetara u sekundi.

Ta promjena putanje trebala bi biti izuzetno mala, odnosno očitovat će se samo u brzini orbitiranja Didymosa B oko Didymosa A. Dakle, ne bi se trebala promijeniti sama putanja binarnog sustava, ali bi nam eksperiment pokazao jesu li takve promjene uopće moguće.

Zašto riskirati?

Možda će se mnogima ovaj pokušaj činiti previše riskantnim. Zašto napraviti tako nešto kada nas do sada nije pogodio takav asteroid koji je uništio cijelu civilizaciju? No mnogi astronomi se ne slažu s pretpostavkom da smo u potpunosti sigurni. To što nas nije zatekla takva katastrofa u nedavnoj prošlosti ne garantira da nas neće zadesiti u budućnosti.

Svemir je ipak opasno mjesto, s puno putujućih objekata raznih veličina, a Zemlja se nalazi usred svega toga; bez odgovarajuće zaštite.

Primjerice, u petak 13. travnja 2029. pored nas će izuzetno blizu projuriti ogroman asteroid naziva Apophis. Da, dobro ste pročitali - petak 13.

Apophis

Asteroid Aphopis promjera je oko 340 metara, a 2029. će proći unutar 31.000 kilometara udaljenosti od Zemljine površine, piše Space.com. Zvuči puno? Možda će podatak da će asteroid proći na visini naših najudaljenijih umjetnih satelita ili da je Mjesec od našeg planeta udaljen u prosjeku 384.400 kilometara promijeniti to mišljenje.

Mada su danas znanstvenici podosta sigurni da Apophis 2029. neće pogoditi Zemlju, oni ne mogu isključiti da se to neće dogoditi u budućnosti. Naime, u okolini našeg planeta ima puno drugih velikih svemirskih tijela koja kruže oko Sunca. Stručnjaci planetarne obrane prate ove objekte i pokušavaju saznati koji od njih predstavljaju ozbiljniju prijetnju.

Ako otkriju svemirsko tijelo koje može nanijeti ogromnu štetu našoj civilizaciji, ili je posve uništiti, bilo bi dobro znati možemo li preusmjeriti njegovu putanju. I najmanji pomak putanje, ako se izvede na vrijeme, mogao bi značiti spas našeg planeta.