VLADA Andreja Plenkovića na 174. sjednici održanoj prošloga četvrtka jednim je potezom otpisala 13,6 milijuna kuna kredita koje je država 1996. godine preko Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) dala razvojačenim braniteljima da otvore svoje tvrtke, obrte, poljoprivredna gospodarstva, odnosno da si sami stvore posao. Ovih, posljednjih oproštenih 13,6 milijuna kuna samo su djelić onoga što je država dala, a sve vlade redom opraštale i ne trudeći se naplatiti dugove.

Odobreno 3655 kredita, trebali su biti vraćeni do 2007.

Ukupno je odobreno 3655 kredita za zapošljavanje. U poljoprivredi je podijeljen 1721 kredit, obrtnicima 1820 kredita, a samo 44 poslodavca su podigla kredit za zapošljavanje veterana. Isplaćeno je 319,5 milijuna kuna, odnosno prosječno 87,5 tisuća kuna po kreditu. 

Prema kreditnom programu krediti su odobravani na rok od pet do osam godina, uz jednu do tri godine počeka. Kamate, ovisno o vrsti kredita, iznosile su tada pristojnih od 3 do 8 posto godišnje. Iz toga proizlazi da je posljednji kredit trebao biti vraćen najkasnije 2007. godine.

Međutim, kako je Index već pisao, do 2016. godine vraćen je samo 61 kredit. Od 3655 kredita vraćen je, ponavljamo, 61 (šezdeset i jedan) kredit. Ukupno 3954 korisnika kredit jednostavno nisu plaćali. Te 2016. godine Ministarstvo branitelja nije uopće znalo u kojem je statusu preko 1200 kredita. Nisu plaćani, nitko nije pitao, nije ih ni zanimalo iako je u njima bilo preko 100 milijuna kuna. Ukupno je do prošlog tjedna oprošteno 240 milijuna kuna.

Nisu pokušali naplatiti ni od jamaca

Svi su krediti bili osigurani jamcima, međutim ni od njih se nije pokušalo naplatiti dugove. Od 1999. godine naovamo čak pet puta je nuđen reprogram kredita, popusti, olakšice. Rok za otplatu kredita na koncu je produljen na čak 26 godina. Ništa se nije dogodilo. "Branitelji", korisnici kredita za samozapošljavanje, taj su novac shvatili kao dar od države. 

"I kad su isplaćivani krediti, pretpostavljalo se da veliki dio novca nikada neće biti vraćen. Nikoga u to vrijeme nije ni bilo briga, željelo se samo pokazati da država brine da branitelji nađu posao. Zapravo je to bio samo još jedan oblik socijalne pomoći", rekao nam je bivši djelatnik Ministarstva branitelja koji je još u devedesetima radio na skrbi za bivše vojnike.

Branitelji su to tako i shvatili pa je većina novca nenamjenski potrošena. Nisu otvorili poslove, nisu sami sebi osigurali egzistenciju, pa nisu od čega imali ni vraćati novac. Porazna je jedna rečenica u obrazloženju odluke kojom se opravdava otpis kredita.

Naplaćeno manje od 2 posto

"Prema podacima o provedbi Kreditnog programa dobivenih od strane HBOR-a, a prikupljenim od poslovnih banka koje vode analitiku ovih kredita, do sada je otplaćeno manje od 2% od ukupnog broja odobrenih kredita", piše u obrazloženju odluke. Manje od dva posto od 3655 kreditiranih u 23 godine je uspjelo, bolje bi bilo reći poželjelo, otplatiti kredit.

Tih manje od dva posto vlada se u obrazloženju nije usudila napisati u apsolutnoj brojci. U 23 godine manje od 73 kreditirana "branitelja" platila su kredite. Da su svaki mjesec izdvajali po 320 kuna, do danas bi sve platili, ali ne, i to im je bilo previše izdvojiti.

Država platila 40 milijuna kuna naknada

I ne samo da nisu platili dugove, nego su još i dodatnu štetu nanijeli državi koja im je dala novac da se zaposle. 

"Posebno se naglašava da Ministarstvo financija za provedbu ovog kreditnog programa plaća HBOR-u naknadu u visini 1,5% godišnje, na stanje kredita. Primjerice, 2016. godine naknada koju je Ministarstvo financija platila iznosila je 2.148.013,09 kuna, 2017. godine iznosila je 2.843.689,82 kuna, a 2018. godine 2.795.733,99 kuna", stoji u obrazloženju odluke.

Dakle, ne samo što su uzeli 319,5 milijuna kuna kredita koje nisu vratili, nego je u 23 godine država platila zbog toga još oko 40 milijuna kuna.