BORNA KOTROMANIĆ, koju mnogi smatraju jednom od najbogatijih Hrvatica još od njenog razvoda od bivšeg mljekarskog tajkuna Luke Rajića, na Instagramu je objavila fotografiju tanjura punog prstaca, zaštićene vrste školjaka čiji su izlov i nuđenje gostima u Hrvatskoj zakonom zabranjeni. Uz fotografiju je napisala poruku "Slatki grijeh", što sugerira da je prilikom objave bila svjesna štete koju konzumiranjem prstaca čini okolišu, jer je poznato da se izlovom prstaca nepovratno uništava hrvatska obala.

Kaže da je prstace jela u Ljubuškom

Nazvali smo je i upitali za komentar. Bivša manekenka i poznata instagramerica lakonski nam je odgovorila da je objed kojim se pohvalila na Instagramu jela - u Ljubuškom (mjesto u BiH). Time je očito smatrala da ne krši hrvatske zakone jer je zaštićenu jadransku vrstu školjaka jela s druge strane hrvatske granice. Dakako, teško je povjerovati da su prstaci koje je pojela izrasli na području BiH.

"Kod nas ni nema prstaca", požalila nam se u kraćem razgovoru. "Ja sam u Zaostrogu i tu ih nema, a tako su fini", rekla je.

Dvostruka šteta

Jeste li svjesni da su prstaci zaštićena vrsta, upitali smo Bornu Kotromanić.

"Apsolutno da, zato sam išla u Ljubuški, tamo sam ih jela", odgovorila nam je.

Ovakvim načinom razmišljanja i postupanja javna osoba koju na Instagramu prati 12 tisuća ljudi čini dvostruku štetu naporima svih savjesnih ljudi koji se bore za očuvanje prirode i prirodnih vrsta Hrvatske.

Kraj dugog kriminalnog lanca

Njen stol s prstacima u Ljubuškom simbolično predstavlja samo kraj dugog kriminalnog lanca koji se sastoji od ilegalnog izlova u hrvatskom moru i krijumčarenja preko granice. Stoga probavljanjem tako pribavljenih školjaka gost restorana honorira cijeli taj zločinački pothvat.

Sigurno je i kako Borna Kotromanić promovira štetnu i u Hrvatskoj ilegalnu aktivnost pred više od 12,000 sljedbenika na Instagramu

Index od početka ljeta provodi akciju protiv izlova i jedenja prstaca

Podsjetimo, Index od početka ljeta kontinuirano posvećuje pozornost problemu prstaca. Još 1. lipnja objavili smo članak s naslovom "Ne budite snobovsko smeće, ne jedite prstace" te smo od tada u nizu navrata ukazivali na štetu koja se čini nezakonitim izlovom prstaca jer se time nepovratno uništava kamena obala Jadrana. Izlov prstaca u Hrvatskoj je zakonski zabranjen još 1995. godine. Lom obale koji nastaje njihovim izlovom uzrokuje razaranje cijelog staništa životnih zajednica i nestanak autohtonih vrsta. 

>> Ne budite snobovsko smeće, ne jedite prstace. Evo kakvu štetu radite

>>> Hrvatska instagramerica slikala se kako jede prstace

>>> Index je dokazao da restoran Bonaca služi zabranjene prstace. Neće biti kažnjeni

>>> VIDEO U zagrebačkom restoranu Bonaca poslužili su nam zabranjene prstace

Nakon što su novinari Indexa otkrili da se u zagrebačkom restoranu Bonaca gostima ilegalno poslužuju prstaci, zavičajna divlja vrsta zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode, 2. smo se srpnja obratili Državnom inspektoratu te smo od njih doznali da je navedeni ugostiteljski objekt već bio predmet nadzora inspekcije zaštite prirode, ali da će "s obzirom na objavu biti pod nadzorom inspekcije i nadalje".

Ponajviše šokira kada se oni koji proždiru ovu zaštićenu vrstu time javno hvale, kao što je to bilo u slučaju instagramerice Anamarije Raić ili SDP-ove gradske vijećnice u Splitu Aide Batarelo.

Mogu proći desetljeća do oporavka zajednice

Znanstvenik Cvitković za Index je upozorio da se prilikom vađenja prstaca uništava zajednica organizama koji se razvijaju i žive na površini stijena.

"Veliki je broj organizama - školjkaši, mnogočetinaši, spužve itd., koji, poput prstaca, nastanjuju i unutrašnjost kamena. Neki od njih nastanjuju pukotine unutar stijene, a neki su, poput prstaca, sposobni kemijskim putem otapati kamen te na taj način prodiru u njega i stvaraju sebi prostor za život. Vađenjem prstaca uništavaju se sve te zajednice. Koliko je vremena potrebno da stijenu izvana i iznutra nasele isti organizmi, ovisi o zajednici koja je bila razvijena prije uništenja. Što se tiče samog prstaca, potrebno mu je 40-ak godina da naraste do 5 cm, a za veće primjerke od 8-12 cm i do 80 godina. Vrijeme za obnovu drugih organizama mjeri se u godinama. Što se tiče površine stijene, nju nakon vađenja prstaca, već u nekoliko mjeseci nasele brzorastuće alge, što nam daje privid brzog oporavka. No te alge su tek prva stepenica u sukcesiji koja može biti vrlo spora. Ukoliko su stijenu naseljavale alge iz roda Cystoseira, koje inače predstavljaju klimaks zajednicu velikog dijela naše obale i uglavnom je čine sporo rastuće i dugo živuće vrste, oporavak će se mjeriti u desetljećima. Ako se u cijelu priču oporavka umiješaju ježinci, oporavak se može značajno produžiti. Naime, u prirodnim zajednicama algi obitava mnoštvo malih organizama koji se hrane različitim ličinkama pa tako i ličinkama ježinaca. Ježinci su herbivori i najveći prirodni neprijatelj fotofilnih algi. Kada se uslijed vađenja prstaca uklone zajednice koje su bogate različitim organizmima, ostaje gola stijena koja je vrlo pogodna za prihvaćanje ličinki ježinaca, budući su uklonjeni prirodni predatori malih ježinaca. Jednom kad ježinci uspostave gustu populaciju na nekom području, mogu proći desetljeća do ponovnog uspostavljanja prvobitne zajednice", tumači Cvitković.