ČAK 89 POSTO od preko 18 tisuća ispitanika u Indexovoj anketi izjasnilo se da Financijsku agenciju (Fina) treba ukinuti.

>> Čemu uopće služi FINA i treba li je ukinuti?

Fina, koja je preživjela raspad bivše države i promjenu ekonomskog sustava, nasljednica je nekadašnjeg Zavoda za platni promet, a prije toga Službe društvenog knjigovodstva. Zapošljava oko 3000 ljudi i njihova "radna mjesta" jedini su razlog njenog postojanja. Gotovo svi koji su s njima imali posla - od ovršenih građana do poduzetnika - imaju negativna iskustva. Pitali smo nekoliko uspješnih poduzetnika što misle o Fini i treba li je ukinuti.

Sumina: Njihovi djelatnici izuzetno su bezobrazni i nekooperativni

Alan Sumina, suosnivač uspješne tvrtke Nanobit koja se bavi proizvodnjom igara i zapošljava preko 100 ljudi te ima poslovanje u nekoliko država, koji je od Fine čak i dobio nagradu, jasan je u svom stavu da je treba ukinuti.

"Imamo iskustva s poslovanjem u nekoliko država EU-a (Mađarska, Velika Britanija i Rumunjska) i nismo se nikada susreli s nečime što bi bilo usporedivo s hrvatskom Finom.  Naime, Fina ne pruža niti jednu uslugu koju ne bi mogli pružati privatni subjekti. Od poduzetnika skuplja statističke podatke, kažnjava ih za besmislene prekršaje (koji nisu prekršaji nigdje u EU jer takva agencija ne postoji) i onda iste te podatke prodaje poduzetnicima.

Također, iz osobnog iskustva mogu reći da su njihovi djelatnici izuzetno bezobrazni i nekooperativni.

Moram još napomenuti da smo mi (Nanobit) i dobili nagradu od Fine za najbolje poduzeće u kategoriji Informacije i komunikacije, no moj stav je i dalje tu jasan - Finu treba ukinuti", kaže Sumina.

Franičević: Kada bi se sustav optimizirao, postojanje Fine postalo bi nepotrebno

Ivan Franičević, predsjednik uprave kompanije Rasco, jednog od najvećih proizvođača opreme za održavanje cesta u Europi, koja zapošljava 400 radnika i većinu svoje proizvodnje izvozi, smatra da bi se država trebala prestati baviti poslovima kojima konkurira privatnom sektoru i da bi cijeli sustav trebalo optimizirati, a da bi onda i potreba za postojanjem Fine - nestala.

"Mišljenja sam da se sustav u cjelokupnosti može optimizirati, a duboko vjerujem da nakon te optimizacije više ne bi bilo smisla da Fina postoji.

Treba napraviti dvije stvari. Prvo, Fina se treba prestati baviti nekim poslovima i drugo, treba analizirati da li neki drugi dio državnog aparata može u sklopu svog posla pružati i neke usluge koje pruža Fina, čime bi postojanje Fine postalo nepotrebno", govori nam Franičević.

"Dakle, ono što sigurno treba napraviti, unutar Fine i unutar cijele države, jest da se država odmah prestane baviti bilo kakvim poslovima u kojima konkurira posredno ili neposredno privatnom sektoru. Primjerice, Fina prodaje police osiguranja Croatia Osiguranja, ugovara članstvo za Diners kreditne kartice, omogućava usluge Western Uniona, prodaje biljege i, pazite ovo, USB stickove. Potpuno je besmisleno da se državna institucija bavi ovakvim poslovima. Ima ovakvih primjera još - izrada pečata i natpisnih tabli sigurno nije usluga kojom se država treba baviti. Čak i eRačun je upitna usluga, zatim digitalizacije arhiva, itd.", navodi Franičević.

"Netko želi opravdati postojanje Fine"

"Čini mi se da netko želi opravdati postojanje Fine u ovoj veličini kroz prihode od usluga i proizvoda koji su sasvim nelogičan dio portfelja jedne specijalizirane državne kompanije. Pitanje je i iz perspektive tržišnog natjecanja da li se neke od tih usluga interno subvencioniraju iz poslovanja drugih usluga Fine i time stvaraju potencijalno i nepoštenu konkurenciju privatnim poduzetnicima. 

Kad se izuzmu sve ove usluge kojima se država ne treba baviti, u Fini ili bilo gdje drugdje, ostaje tek manji broj, no vrlo značajnih usluga. Finu se može ukinuti, no neke od usluga koje pruža mora nastaviti pružati država, jer se ne mogu delegirati privatnom sektoru. Primjerice, mora postojati organizacija koja je certifikacijski autoritet na nacionalnoj razini te netko mora prikupljati financijske izvještaje kompanija, itd.", kaže naš sugovornik.

"Mislim da smo jedina država koja je digitalizirala pečat"

"Kod ovakvih usluga bi logično bilo istražiti da li postoje druge institucije koje bi mogle preuzeti ove poslove od Fine. Odgovor je prilično jasan, a zove se APIS IT. Velika je vjerojatnost da bi APIS mogao preuzeti gotove sve digitalne usluge koje Fina pruža. Jedina razlika je u fizičkim poslovnicama, koje u današnje vrijeme znače sve manje i manje. Većinu tih poslova, koji se svakim danom vjerojatno smanjuju u obujmu, mogli bi preuzeti uredi državne uprave ili neka druga grana administracije.

No obujam posla koji ostane nakon što se eliminiraju svi poslovi kojima se država ne treba baviti, ostatak, može ostati čak i pod okriljem Fine. Ista bi vjerojatno u tom trenutku bila 10 puta manja nego danas.

Za kraj ove analize, nevezano, samo želim napomenuti da je moj osobni favorit i pobjednik u kategoriji glupost tjedna - ePečat. Ne mogu biti 100% siguran, ali mislim da smo mi jedina država koja je digitalizirala pečat. Jer eto, pečat je snažniji od osobnog digitalnog potpisa odgovorne osobe", kaže Franičević.
 

Carić: Fina se ponaša kao država u državi

Lucijan Carić, stručnjak za informacijsku sigurnost i suosnivač DefenseCodea, firme koja se bavi izradom cyber-oružja, odnosno specifičnog softvera za borbu protiv hakera, kaže da Fina ima monopolistički položaj i upozorava na neke, kako kaže, skandalozne prakse poput naplate predaje financijskih izvještaja.

"Fina svoj monopolistički položaj temelji na propisima koji joj omogućuju jedinstven privilegirani status, kakav u Hrvatskoj nema niti jedna druga organizacija ili tvrtka. Država joj predaje svoje funkcije i onda omogućuje da te aktivnosti naplaćuje. Tako ispada da ne plaćate predaju izvještaja o naplati PDV-a, već plaćate certifikat koji vam to omogućuje. Upitno je da li Fina zadovoljava uvjete da bude certifikacijski autoritet, ali nazivno, svatko može izdavati svoje certifikate pod uvjetom da ih drugi prihvate - ili budu prisiljeni prihvatiti", govori nam Carić.

"Skandalozno je da poduzetnici plaćaju predaju završnog računa"

"Također, poduzetnici de facto plaćaju predaju završnog računa, što je blago rečeno skandalozno. Mi trenutno imamo tvrtke u tri zemlje i poznajem neke osnove poslovanja u još nekoliko zemalja, no nigdje nisam vidio nešto slično. Naveo sam primjer Ujedinjenog Kraljevstva gdje je predaja izvještaja o naplati PDV-a besplatna i za nju nisu potrebni nikakvi certifikati. Pored toga, Fina se ponaša kao država u državi, još po principu plati (izvrši) pa se žali, a žaliti se možeš upravi vodovoda.

Najgore je da Fina zapravo ne raspolaže nikakvim posebnim tehnologijama ili znanjima koje bi joj omogućile opstanak na slobodnom tržištu, dovoljno je pogledati kako im rade potpisna rješenja za funkcioniranje kojih je potrebno isključiti gotovo sve sigurnosne postavke. Tako su se i svojevremeni pozivi na njenu privatizaciju temeljili na zadržavanju monopolnog, zakonom uvjetovanog položaja i ubiranju vrhnja za uvijek podobne 'poduzetnike' koji bi je u tom slučaju preuzeli. Tako da, po mom mišljenju, pitanje da li Fina treba biti ukinuta ima samo jedan odgovor", kaže Carić.

Vela: Država bi velik broj Fininih usluga trebala prepustiti tržištu

Ariana Vela, vlasnica konzultantske kuće Avelant, koja se bavi EU projektima, smatra da bi država široku paletu usluga koje danas pruža Fina trebala prepustiti tržištu.

"Zagovaram načelo po kojem bi država trebala prepustiti tržištu pružanje široke palete usluga pa tako i onih koje, temeljem različitih ovlaštenja ugrađenih u pravni okvir Republike Hrvatske, pruža Fina.

Ako već želi biti na tržištu, onda neka koristi logistiku i hladni pogon koji je stvorila na tržištu, a ne one koje ima na raspolaganju kao tvrtka u državnom vlasništvu. Sve ostalo protivno je načelima tržišne utakmice koja je zajamčena ne samo Ustavom RH nego i primarnim pravom Europske unije", kaže Vela.