ODGOVARAJUĆI na prozivke DORH-a vezano uz objavu pritužbe policajaca zbog nasilja nad migrantima, pučka pravobraniteljica poručila je da nije iznijela saznanja ili zaključke izvida, već informacije do kojih su došli svojim postupanjem, a o kojima izvještavaju javnost već godinama.

Državno odvjetništvo (DORH) prozvalo je pučku pravobraniteljicu da je povrijedila tajnost postupka javnom objavom "anonimne pritužbe" graničnog policajaca koji je prijavio da ih nadređeni tjeraju na nasilje prema migrantima.

"Nismo raspolagali tajnim podacima, jer ih nismo ni dobili, dapače, nismo dobili niti temeljnu informaciju provode li se izvidi ili ne", odgovorila je pučka pravobraniteljica na upit jesu li objavom povrijedili tajnost postupka te ugrozili tajnost i učinkovitost izvida koji se provode temeljem anonimne pritužbe, što tvrdi DORH.

Nije ignorirala zakone

Odgovorila je također da informiranjem javnosti o anonimnoj prijavi nije ignorirala zakone, već je postupala u skladu s Ustavom i zakonom povjerenim mandatom koji joj daje u zadaću pratiti stanje ljudskih prava, ukazivati na potrebu njegove zaštite i o tome pravodobno i redovito informirati javnost.

U situaciji sumnje na dugogodišnja kršenja ljudskih prava migranata na hrvatskoj granici, kada Vijeće Europe, zastupnici Europskog parlamenta i mnogi drugi pozivaju na nužnost provođenja istrage o ovim postupanjima, nužno je reagirati, zaključuje pučka pravobraniteljica.

Po njezinim riječima to više nije samo pitanje prava migranata, već i prava policijskih službenika te "prava i sigurnosti svih nas".

Pravobraniteljica napominje kako su iz medija saznali da je MUP sve te informacije, uključujući i anonimnu pritužbu, dobio od Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost još prije mjesec dana. Sada se samo dogodilo da javnost za sve to zna, stoji u odgovoru.

Pritužbe o nezakonitom postupanju policije stižu od 2016.

Pučka pravobraniteljica ističe da od 2016. kontinuirano i redovito njezinom Uredu pristižu pritužbe o nezakonitim postupanju policije u odnosu na migrante na hrvatskoj granici s BiH i Srbijom, popraćena izvješćima brojnih međunarodnih i domaćih organizacija i institucija.

"Institucionalni mehanizmi kojima raspolažem, a to su prvenstveno ispitni postupci i obilasci, nisu dostatni da bi se odbacile sumnje u nezakonito postupanje niti da bi se ono utvrdilo, a uostalom nisu za to ni namijenjeni već je to zadaća kaznenopravnog sustava i upravo zato naglašavam potrebu provođenja učinkovite istrage od strane nadležnih tijela, u ovom slučaju DORH-a".

Na upit jesu li znali za zakonske odredbe prema kojima obavijest o "poduzetim radnjama" od nadležnog državnog odvjetnika mogu zatražiti samo žrtve odnosno oštećenici, pučka pravobraniteljica je odgovorila kako je zanimljivo da je DORH u nekim ranijim predmetima koji se ne odnose na migracije, njenom Uredu ipak dostavio informacije, primjerice, o otvaranju kaznenog spisa, što je svakako pozitivan primjer suradnje dvaju Ustavom predviđenih neovisnih tijela.

"Dakle, nisu nama nedostajale informacije o poduzetim radnjama, nego provode li se one uopće pa ostaje nejasno koji su razlozi da takvu jednostavnu informaciju DORH pučkom pravobranitelju kao instituciji u nekim predmetima može komunicirati, a u drugima ne”, tvrdi pravobraniteljica.

Zaključuje da DORH može temeljem Zakona o kaznenom postupku sam izvijestiti javnost kad to nalaže javni interes i da je javni interes zadovoljen kad provođenje istrage zahtijevaju pravobraniteljica, Vijeće Europe, zastupnici Europskog parlamenta koji već godinama traže zaštitu žrtava nezakonitog postupanja i zaštitu policijskih službenika koji časno obavljaju svoj posao.