TIM ZNANSTVENIKA koji su djelomično oživili mozak svinje četiri sata nakon što je ta životinja ubijena, predvodio je Hrvat Nenad Šestan, profesor koji predaje na Yaleu. Osim njega, u timu je bio još jedan Hrvat, Zvonimir Vrselja

>>Znanstvenici oživili mozak mrtve svinje

Hrvati u timu

Nenad Šestan, profesor neuroznanosti, komparativne medicine, genetike i psihijatrije s Yalea, predvodio je tim znanstvenika na Yaleu koji su odlučili istražiti mogu li oživiti mozak nakon smrti.

Šestan je rođen u Zadru 1970. godine. 1995. godine diplomirao je na Sveučilištu u Zagrebu, a 1999. godine je doktorirao na Yaleu na kojemu je i danas redoviti profesor te vodi svoj laboratorij "Sestan Lab".

Zvonimir Vrselja diplomirao je medicinu na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, a ondje je i doktorirao. 

Radi na Yaleu pri njihovom Medicinskom fakultetu na Odjelu za neuroznanost.

Rezultati istraživanja objavljeni u časopisu Nature

Znanstvenici sa Sveučilišta Yale su za potrebe ovog istraživanja spojili mozak svinje, odnosno nekoliko njih, na sustav koji je u mozak pumpao tekućinu koja je poslužila kao zamjena za krv.

Time su mozgu vraćene neke osnovne funkcije, poput sposobnosti stanica da proizvode energiju. Osim toga, taj postupak je pomogao održati unutarnju strukturu mozga. 

Šestan se zapitao može li mozak biti oživljen nakon smrti. 

Šestanov tim je na ovo pitanje odgovarao uz pomoć 32 svinjska mozga. Mozgove je njegov tim dobio iz klaonice koja je smještena u blizini njegovog laboratorija. Uklonili su svaki od mozgova iz lubanja te ih smjestili u posebne komore. Potom je u svaki mozak uveden kateter. 

Četiri sata nakon smrti znanstvenici su u vene i arterije mozgova preko katetera počeli ubrizgavati toplu otopinu.

Radili su to preko sustava BrainEx, koji imitira tok krvi tako što je u mozak dovodio nutritivne tvari i kisik. Otopina koju je tim ubrizgavao u mozak u sebi je imala i kemikalije, koje služe sprječavanju aktivnosti u neuronima, zaštiti od štete, ali i sprječavanju električne aktivnosti u mozgu.

Unatoč tome, znanstvenici su motrili električnu aktivnost mozgova tijekom cijelog eksperimenta i bili su spremni dati anestetik mozgu ako bi primijetili da dolazi do povratka svijesti.

Motrili mozgove šest sati

Znanstvenici su testirali koliko se dobro mozak drži tijekom šest sati. 

Otkrili su za tih šest sati kako su neuroni i ostale moždane ćelije povratili svoje metaboličke funkcije, poput konzumacije šećera ili proizvodnje ugljikova dioksida. Osim toga, uočili su i da je imunološki sustav mozga počeo raditi. 

Struktura pojedinih stanica i dijelova mozga je očuvana. Rezultate su usporedili s mozgovima koji nisu primili otopinu. 

Struktura stranica u mozgovima koji nisu primili otopinu bogatu nutrijentima i kisikom se urušila. Kada su znanstvenici u mozgove koji su primili otopinu pustili električni signal, otkrili su da pojedini neuroni i dalje mogu prenositi signal kroz mozak. 

Ali tim nikad nije uočio koordinirane električne uzorke kroz cijeli mozak, što bi značilo sofisticiranu moždanu aktivnost ili čak svijest. 

Šestan: Preletjeli smo nekoliko metara, ali možemo li stvarno letjeti?

Šestan, čiji tim je koristio ovu tehniku za održavanje svinjskog mozga živim do 36 sati, trenutno nema planove za povrat električne aktivnosti u cijelom mozgu.

Umjesto toga, njegov je prioritet otkriti koliko njegov tim može održavati metaboličke i fiziološke funkcije mozga izvan tijela. 

“Moguće je da samo odgađamo neizbježno te da se mozak neće moći oporaviti”, rekao je za Nature. 

“Preletjeli smo nekoliko metara, ali možemo li stvarno letjeti?” dodao je.

BrainEx sustav je daleko od toga da je spreman za upotrebu na ljudima, dodao je Šestan za Nature, posebno zbog toga što ga je teško rabiti ako se mozak ne izvadi iz lubanje.

Šestan: Nismo vjerovali da ćemo doći ovako daleko

Šestan je za BBC izjavio kako se proces odumiranja stanica u mozgu događa dulje nego što se ranije mislilo.

“Pokazali smo da je proces umiranja stanica postupan, proces koji ide korak po korak”, rekao je.

“Pokazali smo kako se nekih od tih procesa mogu ili odgoditi, ili očuvati, ili preokrenuti”, zaključio je.

“Ovo nije živući mozak. Ali je stanično aktivan mozak”, rekao je za Guardian kojemu je otkrio i kako na početku studije on i njegov tim nisu vjerovali da će doći ovako daleko.