IZRAELSKI premijer Benjamin Netanyahu je na jučerašnjim parlamentarnim izborima vjerojatno osigurao novi premijerski mandat, i to peti uzastopni.

Kako javlja BBC, njegova stranka Likud osvojila je, prema neslužbenim rezultatima na temelju 95% prebrojanih glasačkih listića, isti broj mjesta u parlamentu kao i oporbeni centristički savez Bijelo i Plavo (boje izraelske zastave) koji predvodi Benny Gantz - 35 od ukupno 120 mjesta u Knesetu.  

Međutim, konzervativni Likud ima mnogo bolji koalicijski potencijal i vjerojatno će formirati novu koalicijsku vladu sa svojim starim partnerima s desnice. Zajedno s trenutnim i potencijalnim koalicijskim partnerima, nacionalistima i židovskim fundamentalistima iz stranaka Yisrael Beiteinu, Desničarski savez, Kulanu, Šas i Ujedinjeni judaizam Tore, Likud ima čak 65 mjesta. 

Oporbena ljevica je, s druge strane, doživjela težak potop. Laburisti, nekad najjača izraelska stranka koja je potpisala mirovni sporazum s Palestincima devedesetih, dobila je samo šest, a socijaldemokratski Merec samo četiri mjesta. Slično je i sa strankama izraelskih Arapa, odnosno Palestinaca - savez Hadaš-Taal je dobio samo šest, a Balad-UAL samo četiri mjesta.

Oporbenjak Gantz jučer slavio pobjedu. A onda ju je slavio Netanyahu

Još sinoć je situacija izgledala naklonjenija oporbi. 59-godišnji Gantz, bivši načelnik glavnog stožera izraelske vojske, proglasio se pobjednikom izbora nakon prvih izlaznih anketa koje su mu davale prednost. No izlazne ankete su u Izraelu notorno nepredvidive, a kako je noć odmicala, postajalo je jasnije da su Gantz i Netanyahu u biti izjednačeni. Na kraju je, u sitnim noćnim satima, i Netanyahu izišao na pozornicu i proglasio se pobjednikom.

Time se istopila i nada oporbenih glasača da će konačno maknuti nacionalista Netanyahua s vlasti. On je pak vodio kampanju fokusirajući se na prokušane i uspješne teme domovinske sigurnosti i borbe protiv palestinskog terorizma i iranskog hibridnog ratovanja u regiji. Obećao je, međutim, i pripojiti naselja židovskih doseljenika na području palestinske Zapadne obale, unatoč činjenici da su prema UN-u i međunarodnom pravu i dotična naselja i dugogodišnja okupacija Zapadne obale ilegalni. Izrael unatoč tome inzistira da su naselja i okupacija legalni. 

Netanyahuovu vladu analitičari već sada zovu najdesnijom vladom u 70-godišnjoj povijesti Izraela, a nakon ovih izbora mogla bi skrenuti još više udesno. S obzirom na to da 69-godišnji Netanyahu vlada Izraelom od 2009., njegov novi mandat značio bi da će ostati na vlasti dulje i od prvog i najdugovječnijeg izraelskog premijera Davida Ben-Guriona.

Vladajuća koalicija je, podsjetimo, odlučila raspisati prijevremene izbore zbog neslaganja oko mogućeg izuzeća ultraortodoksnih Židova koji izučavaju Toru (židovska sveta knjiga) od služenja vojne obveze, čemu se isti protive iz vjerskih razloga. Nešto ranije, u studenom, i ključni koalicijski partner u vladi i ministar obrane Avigdor Lieberman dao je ostavku zbog nezadovoljstva sklapanjem primirja s palestinskim Hamasom u Pojasu Gaze. 

"Bibi" bi mogao postati najdugovječniji izraelski premijer - ili prvi koji je završio u zatvoru

No dok "Bibi", kako ga odmilja zovu pristaše i kolege političari, ima razloga slaviti nakon ovih izbora, ima i razloga za brigu. Protiv Netanyahua se, naime, sprema optužnica za korupciju, o čemu ga je službeno izvijestio i državni tužitelj Avichai Mandelblit. Konkretno, protiv izraelskog premijera bit će podignuta optužnica za kaznena djela mita, prevare i zlouporabe položaja i dužnosti. 

Posljednje saslušanje pred početak suđenja, na kojem će Netanyahu i njegovi odvjetnici moći osporiti optužbe, odgođeno je za nakon izbora, a datum još uvijek nije određen. Nije poznato ni hoće li Netanyahu moći ostati na premijerskoj dužnosti ako zaista završi na suđenju. O tome će morati odlučivati izraelski Vrhovni sud. 

Netanyahua se optužuje da je primao skupocjene poklone od bogatih biznismena i radio "usluge" određenim medijima u zamjenu za pozitivno izvještavanje o njemu. Netanyahu pak sve poriče i tvrdi da je žrtva političkog "lova na vještice" - baš kao i američki predsjednik Donald Trump, s kojim je inače vrlo blizak. Trump je, štoviše, nedavno osvanuo na predizbornim plakatima uz Netanyahua u Tel Avivu. Američki predsjednik izazvao je oduševljenje kad je prošle godine priznao Jeruzalem kao izraelsku prijestolnicu, unatoč neslaganju Palestinaca i dobrog dijela međunarodne zajednice koji smatra da istočni dio Jeruzalema treba biti prijestolnica buduće palestinske države. 

Prema nekim medijskim izvještajima, međutim, Netanyahu bi mogao pokušati nagovoriti svoju stranku i koalicijske partnere da izglasaju zakon koji bi premijerima dao imunitet na sudske postupke dok su na funkciji. A kako javlja Jerusalem Post, Likud i njihovi koalicijski partneri već su dali do znanja da neće tražiti od Netanyahua da podnese ostavku ako protiv njega bude podignuta optužnica. 

Stoga će za Izrael u svakom slučaju ovo biti politički vrlo neizvjesna godina. Aktualni premijer bi mogao prvi put u povijesti završiti na sudu, pa čak i u zatvoru, ako bude osuđen. Bivši izraelski premijer Ehud Olmert također je osuđen na šest godina zatvora zbog korupcije, ali 2014., pet godina nakon što je odstupio s premijerske pozicije. S druge strane, Netanyahuovi kritičari sve više strahuju da će on, ostane li ipak premijer i izvuče se od sudskog procesa, dodatno potkopati izraelsku demokraciju.

Haaretz: Vrijeme je da se prizna, Izrael je postao diktatura

Kolumnist lijevo-liberalnih izraelskih novina Haaretz, Bradley Burston, čak je u današnjem članku ustvrdio da je "s Netanyahuovom pobjedom vrijeme da se prizna da je Izrael postao diktatura". U njemu tvrdi da bi Netanyahu mogao mitom izvući imunitet od kaznenog progona, i to na način da aneksiju naselja na Zapadnoj obali ponudi u zamjenu za imunitet. Burston kao dokaz Netanyahuovih autoritarnih tendencija navodi i kontroverzu oko slanja Likudovih izbornih promatrača sa skrivenim kamerama na birališta u palestinskim zajednicama u Izraelu.

Cilj je bio, piše Haaretzov kolumnist, odvratiti Arape od izlaska na birališta. Palestinski savez Hadaš-Taal osudio je ovu akciju kao ilegalan potez s namjerom zastrašivanja njihovih glasača. Usto, piše Haaretz, kampanja je bila obilježena monolouacijom medija i upornim kršenjem predizbornih propisa od strane Netanyahuove vlade, no bez ikakvih sankcija.

U svakom je slučaju znakovito da mirovni proces između Palestine i Izraela nije bio ni izbliza glavna tema ove predizborne kampanje Čak i Gantz, koji je u kampanji obećao ujediniti zemlju "koja je izgubila svoj put", nije u svom predizbornom programu ponudio takozvano rješenje o dvije države, već samo magloviti prijedlog o "razdvajanju" s Palestincima. Unatoč tome, Netanyahu je tvrdio kako bi Ganzova vlada u koaliciji s palestinskim strankama formirala palestinsku državu, što bi bila "smrtna prijetnja" Izraelu.

Saeb Erakat, glavni tajnik Palestinske organizacije za oslobađanje kojoj je nekad bio na čelu čuveni Jaser Arafat, ocijenio je da su rezultati izbora pokazali kako su "Izraelci glasali da održe status quo" te da su "rekli ne miru i da okupaciji". "Činjenica je da samo 14 od 120 izabranih predstavnika izraelskog parlamenta podržava rješenje o dvije države (prema granicama) iz 1967.", dodao je.