PROFESOR na zagrebačkom Pravnom fakultetu Josip Kregar gostovao je u Novom danu N1 Televizije gdje je komentirao aktualno stanje, ali se i osvrnuo na veliku aferu koju su objavili slovenski POP TV i 24ur.com. Čini se da hrvatski mediji šute o tome, što Kregar smatra vrlo zanimljivim.

Razgovor prenosimo u cijelosti.

Slovenski mediji objavili su da je čelni čovjek Styrije u Hrvatskoj, pater Ivan Tolj, pokušao spriječiti objavljivanje priče o hrvatskom špijunu i arbitraži. Tvrde da je to učinio u ime hrvatske Vlade. Koliko je ozbiljna ta afera?

Mislim da je vrlo ozbiljna jer u njoj sudjeluju dvije prijateljske i susjedne zemlje koje se međusobno prisluškuju. Nije još zaboravljena ni afera sa slovenskim prisluškivanjem, kombi je potiho zaplijenjen i vraćen, a sad se otvara druga.

Oko arbitraže i jedna i druga zemlja su došle u slijepu ulicu.

Snimljeni su filmovi o tome kako se saveznici prisluškuju, Velika Britanija i Francuska, i Njemačka, ali u ovoj aferi je dosta simptomatično da o njoj nema ni riječi u hrvatskim medijima, a to znači da se radi o prisilnoj stisci u hrvatskim medijima, a što Tolj može dobro organizirati. Ja očekujem da je i odabran zbog toga da može biti posrednik.

Mislim da se radi o jednom smišljenom propagandom potezu koji će omesti napore da se riješi spor s arbitražom.

Navodi se da iza svega stoji Vlada RH, moraju li sada Banski dvori zbog toga reagirati?

Vlada neće na to reagirati, ukoliko afera ne zauzme razmjere koji bi to zahtijevali. Takvih afera je bilo i u prošlosti, a koje su se brzo zaboravljale. Ako se želi inscenirati neki događaj, a i u Sloveniji i u Hrvatskoj postoje grupe koje su za svađu i za pomirenje, onda su ovakvi slučajevi bogom dani. Slovenska strana ne vidi da su u ovom slučaju umiješani samo Slovenija i Hrvatska, već i Austrija. I meni se čini, što se tiče djelovanja medija, to treba pripisati njegovoj (Toljovoj, op.a) diskreciji i vještini.

Sve dolazi uoči EU izbora, može li nova afera utjecati na cijelu kampanju u obje zemlje?

Može, jer to je nešto što je potencijali predmet spora i incident koji može eskalirati. Ali meni se čini da se radi o jednoj vrsti privremenog pritiska. Plenković je pokazao veliko strpljenje i postigao je uspjeh, nije se osvrtao na incidente, privođenje ribara. Hrvatska se držala pasivno, nije željela da situacija eskalira. Svi su svjesni toga koliko su ekonomske i političke veze Slovenije i Hrvatske vrlo jake. Slovenci tu imaju imovinu i nije im svejedno, a Hrvatskoj je Slovenija veza s Europom, zemlje su prirodni saveznici, a ne neprijatelji.

Kolike su šanse nezavisnih lista na EU izborima?

Stječem dojam da nositelji lista nisu svjesni kakva pravila vrijede. U prethodnom mandatu sudjelovale su preko 24 liste, oni koji se sada natječu i tada su bili kandidati, ali su nisu naučili da se RH tretira kao jedna izborna jedinica i važnost preferencijalnog glasa. Interesantno je da oni koji se žele kandidirati kao nezavisni kandidati nisu svjesni tehničke težine prikupljanja potpisa. Što se tiče Petir, čini mi se krajnje neprimjerno da se u njenom prostoru u Zvonimirovoj prikupi deset tisuća potpisa.

Rekla je da će putovati po cijeloj Hrvatskoj i prikupljati potpise.

Nisam siguran da se to može učiniti. Radi se oko devet posto glasova, a te su liste daleko od toga. Premijer je mudro zaključio da su takve liste nešto što njemu ide u prilog. Budući da javnost očekuje da će HDZ dobiti najveći broj glasova, a to znači da će najveći broj raspršenih glasova pripasti njima.

U odnosu na prošle EU izbore neki su kandidati prešli na druge liste, o kolikom se postotku radi?

Vrlo velikom, i ono što je najinteresantnije tu se radi o važnim kandidatima. Primjerice, Pupovac je bio na listi SDP-a, Holy na listi Oraha, a sada je ona na listi SDP računajući na preferencijalne glasove. Ruža Tomašić ohrabrena brojem glasova na prošlim izborima sada ide sama. Predsjednici političkih stranaka koriste liste za discipliniranje svojih članova. Ta vrsta pritiska i prijetnje je vrlo učinkovita.