IMD, Međunarodni institut za razvoj menadžmenta, objavio je istraživanje koje pokazuje da su u privlačenju stranih stručnjaka i najtalentiranijih zaposlenika trenutno najuspješnije europske zemlje. Među deset najuspješnijih u svijetu čak devet je iz Europe. I Hrvatska se počela penjati na ljestvici, ali je i dalje na samom začelju, među deset najmanje uspješnih. Razlozi za to su brojni.

IMD-ov Talent Ranking bazira se na izvedbi države u tri glavne kategorije: Investiranje i razvoj (potencijalnih zaposlenika), privlačnost zemlje za strane radnike (kvaliteta i cijena života, porezi, nagrade) te spremnost države (u stvaranju novih poslovnih prilika te obrazovanju i treniranju potencijalnih zaposlenika).

Istraživanje se temeljilo na odgovorima preko šest tisuća direktora iz 63 različite države.

Deset najuspješnijih

Na ljestvici 10 najuspješnijih zemalja u privlačenju stranih stručnjaka među europske zemlje uspjela se ubaciti jedino Kanada, popevši se ove godine za pet mjesta, s jedanaestog u 2017. na šesto mjesto ove godine.

Primat je i dalje zadržala Švicarska, koju nitko nije zbacio s trona najuspješnijih u privlačenju stručnjaka u posljednjih pet godina. Najbolje je rangirana u kategoriji privlačnosti (1.), kao i spremnosti (1.), dok je po investicijama i razvoju na četvrtom.

Nitko ove godine nije srušio niti Dansku s drugog mjesta. Slijedi Norveška, koja se sa sedmog mjesta popela na treće, najviše zbog povećanja javne potrošnje na obrazovanje. Potom slijedi Austrija, koja je zadržala i ove godine četvrto mjesto. Zatim slijede već spomenuta Kanada pa Finska na sedmom mjestu (pala je s petog), potom Švedska koja se na osmo popela s devetog mjesta. Luksemburg se pomaknuo za jedno mjesto na deveto, a deseta je Njemačka (pala je za dva mjesta u ovoj godini).

Veliki pad, za osam mjesta, napravila je Belgija, koja je ispala s ljestvice deset najprivlačnijih, s padom na jedanaesto mjesto.

Najkonkurentnije su gospodarstvo svijeta, prema drugom istraživanju IMD-a, Sjedinjene Američke Države, no po privlačnosti za stručnjake nalaze se na 12. mjestu, za četiri mjesta više nego prošle godine.

Hrvatska se polako penje, ali...

Od susjednih zemalja Hrvatske, Slovenija se u 2018. godini popela za sedam mjesta, na 30. 

Italija se popravila za četiri mjesta i popela na 32. Mađarska se popela za pet mjesta i popela na 49. Zanimljivo je da ju je preskočila  Ukrajina, koja je ostvarila najveći godišnji skok među promatranim državama, za 11 mjesta, na poziciju 48. 

Najveći godišnji pad ostvarila je pak Slovačka, koja se sa 46. mjesta srušila na 59.

To ju je pozicioniralo iza Hrvatske u ovoj godini, koja je skokom za šest mjesta stigla na 54. mjesto. Iako je Hrvatska napravila pomak na ljestvici, još je na začelju, među deset najgorih zemalja po uspješnosti privlačenja stranih stručnjaka. 

Na zadnjem mjestu promatranih država je Venezuela, koja se ni ove godine nije pomakla sa zadnjeg, 63. mjesta.

Najbolje i najgore strane Hrvatske u privlačenju stranih stručnjaka

Hrvatska je najbolje rangirana po omjeru studenata i profesora (9. mjesto) te omjeru učenika i nastavnika (12.). Po ulaganju u obrazovanje po studentu također je na višem, 11. mjestu. No prosjek kvari udio BDP-a koji se troši na obrazovanje (33. mjesto). Prosjek kvari i loša mogućnost naukovanja i prakse te treniranja zaposlenika (60. i 63.) U prvoj kategoriji ocijenjena je lošom i zdravstvena infrastruktura koja bi bolje trebala odgovoriti na potrebe društva (44.). Spomenuto se odnosi na prvu kategoriju: investiranje i razvoj (potencijalnih zaposlenika).

Prema indeksu životnih troškova Hrvatska je među boljima, 14. po rangu. Najgora je pak na svijetu po stupnju prioriteta kompanija da privuku i zadrže talente, 63. U motivaciji radnika također je loša, rangirana je na 62. mjesto. Ti dijelovi spadaju u drugu kategoriju: privlačnost.

U trećoj kategoriji - spremnost - zabilježila je pak najviše najgorih rezultata što se tiče rangiranja dijelova koji spadaju u tu kategoriju. Loša dostupnost financijskih vještina (63.), međunarodno iskustvo višeg menadžmenta (63.) i kompetentnost višeg menadžmenta (63.) rangirani su kao najgori. Loša je i po fakultetskom obrazovanju (koje zadovoljava potrebe za konkurentnošću gospodarstva) - rangirana je na 60. mjesto - znanosti u školama (56.), kvalificiranim radnicima (56.), obrazovnom sistemu koji odgovara gospodarstvu (55.), kao i po udjelu stranih studenata (54.)