HRVATSKA vlada je nedavno dozvolila pružanje ugostiteljskih usluga svima u zdravstvenom sektoru. Također, počelo je i bolje reklamiranje zdravstvenog turizma. No i dalje ostaje puno za napraviti kako bismo ostvarili potencijal i ušli u top 10 zemalja zdravstvenog turizma.

Uz turističku, dozvoljena i ugostiteljska ponuda za goste u objektima gdje se liječe

Zakonom o pružanju usluga u turizmu, koji je stupio na snagu ove godine, omogućeno je da pojedine usluge u turizmu mogu pružati i zdravstvene ustanove, trgovačka društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti i privatni zdravstveni radnici.

Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti, koji je stupio na snagu 17. studenog 2018., dozvoljeno im je obavljanje i ugostiteljske djelatnosti.

Novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti također je dodatno uređeno područje zdravstvenog turizma i proširena mogućnost pružanja drugih usluga za sve u zdravstvu. 

“Njime se također definira zdravstveni turizam kao pružanje zdravstvenih usluga - dijagnostičkih i terapijskih postupaka, zdravstvene njege te postupaka medicinske rehabilitacije uz pružanje ugostiteljskih usluga i/ili usluga u turizmu”, potvrdili su za Index u Ministarstvu turizma. 

Do ove godine su samo specijalne bolnice i lječilišta mogli pružati navedene usluge, a sada mogu svi uključeni u zdravstveni sektor. No ono najbitnije - zdravstveni turizam je spomenut kao pojam prvi put u hrvatskim zakonima. Makar samo u izmjenama drugih zakona. Naime, neki smatraju da tako strateški važno područje zaslužuje zaseban zakon. 

Zdravstveni turizam sve više raste u svijetu, HTZ počeo jače reklamirati hrvatsko zdravstvo

Hrvatska turistička zajednica (HTZ) započela je početkom listopada s provedbom posebne promotivne kampanje fokusirane na promociju zdravstvenog turizma, kao jednog od ključnih segmenata hrvatske turističke ponude.

Kampanja će se provoditi do 6. prosinca na ukupno šest tržišta, u Njemačkoj, Austriji, Sloveniji, Ujedinjenom Kraljevstvu, Italiji i Švicarskoj. Reklamira se na display oglasima, na društvenim mrežama, a od promotivnih kanala se koriste i print oglasi.

“Zdravstveni turizam je najbrže rastući dio turističke industrije koji godišnje raste po stopi od 15 do 20 posto, a korisnik zdravstveno-turističkih usluga troši od 20 do 30 posto više nego prosječan gost. To su činjenice koje ovaj segment ponude čine izuzetno bitnim, a Hrvatska upravo ovdje ima izuzetno jaku resursnu osnovu i bogatu tradiciju. Dodatno, riječ je o proizvodu koji nije vezan uz sunce i more i koji kao takav snažno utječe na produljenje turističke godine, kako na obali, tako i na kontinentu. Sigurni smo u pozitivne efekte i rezultate ove kampanje koja će hrvatsku ponudu zdravstvenog turizma još snažnije pozicionirati na međunarodnom tržištu”, poručili su za Index iz HTZ-a.

Plan: Znatno povećati udio zdravstvenih turista i postati vodeća destinacija za liječenje

Prema istraživanju Instituta za turizam "TOMAS ljeto 2018.", 7 posto turista koji posjećuje Hrvatsku motivirani su zdravstvenim razlozima, dok ih daljnjih 7,6 posto dolazi radi wellnessa.

“Hrvatska turistička zajednica u posljednje dvije godine je fokusirano ulagala upravo u promociju zdravstvenog turizma, a s ciljem daljnjeg širenja ponude, postizanja adekvatne razine standarda kvalitete te kako bi Hrvatska postala jedna od vodećih destinacija zdravstvenog turizma”, poručili su iz HTZ-a.

Također, HTZ u suradnji s Institutom za turizam ove godine prvi put provodi istraživanje "Stavovi i potrošnja korisnika usluga zdravstvenog turizma u Hrvatskoj - TOMAS Zdravstveni turizam 2018.“.

“Tim će se istraživanjem, osim usporedbe obilježja između tri različita segmenta potražnje zdravstvenog turizma (wellness, lječilišni i medicinski), omogućiti i usporedba obilježja potražnje zdravstvenog turizma s drugim segmentima turističke potražnje u Hrvatskoj. Rezultati istraživanja bit će dostupni početkom naredne godine”, naveli su iz HTZ-a.

Hrvatski dentalni turizam već uzima klijente, pogotovo Mađarskoj

Dentalni turizam započeo je u Istri i razvijao se polako dugi niz godina i u ostalim dijelovima Hrvatske.

“Danas dentalni turizam donosi veliki prihod, a usluge se pružaju mnogim pacijentima, ne samo iz regije nego iz cijeloga svijeta”, izjavio je za Index predsjednik Hrvatske dentalne komore dr. sc. med. dent. Hrvoje Pezo.

Prednosti nad drugima

Pezo je kao glavne prednosti u privlačenju stranih pacijenata istaknuo zakonodavna rješenja (Zakona o zdravstvenoj skrbi) o uvjetima pod kojim se ordinacije mogu baviti zdravstvenim turizmom te kako trebaju tretirati pacijente. To naime stranim turistima ulijeva dodatnu sigurnost. Pohvalio je i spomenute zakonske izmjene u kojima se spominje zdravstveni turizam (u Zakonu o turističkim i ugostiteljskim djelatnostima), a koje će dodatno doprinijeti pozicioniranju Hrvatske kao vrlo atraktivne destinacije za pacijente iz Europske unije i ostatka regije.

"Moramo naglasiti da su sadašnjim izmjenama zakona u turizmu, ugostiteljstvu i zdravstvu - uvedeni mehanizmi koji omogućavaju lakše poslovanje u dentalnom turizmu, ali isto tako nameću veću odgovornost stomatološkom timu koji se bavi tim poslom, a s ciljem osiguravanja visoke kvalitete", komentirao je.

Kao drugu prednost Pezo je istaknuo iznimno jaku dodiplomsku edukaciju doktora dentalne medicine, na fakultetima u Zagrebu i Osijeku, te na dva studija, u Splitu i Rijeci. Ona naime podrazumijeva i znanstvenu edukaciju i razvoj manualne sposobnosti.

Također, tu je atraktivnost Hrvatske kao destinacije jer se ljepše liječiti i oporavljati u predivnom prirodnom okruženju s odličnom gastronomskom i turističkom ponudom.

Najveće prednosti: Visoka stručnost, a jeftina usluga

U Hrvatskoj komori dentalne medicine smatraju kako je omjer cijene i kvalitete usluge - ipak naša najveća trenutna konkurentnost u zdravstvenom turizmu.

“Iz navedenih razloga kontinuirano pratimo porast interesa pacijenata u regiji i u Europi koji dolaze po dentalne usluge. Razlog porasta interesa je, u većini slučajeva, dobra preporuka zbog visoke razine stručnosti i prilagodljivosti hrvatskih doktora dentalne medicine”, naveo je Pezo.

Materijali su najnoviji i u cijenama slični kao i drugdje, no u Hrvatskoj se, ustvrdio je, stručnost rada financijski ne cijeni toliko visoko kao u drugim zemljama.

“Slijedom navedenih razloga ne čudi činjenica da zemlje u okruženju - Mađarska, Poljska, Slovačka itd., bilježe pad dentalnog turizma, dok dentalni turizam u RH intenzivno raste”, zaključio je Pezo.

Budućnost turizma je u zdravstvu

Podsjetimo, prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) do 2030. godine zdravstveni turizam će činiti 22 posto svjetskog BDP-a i biti najveći pokretač turističkih putovanja.

Keith Pollard, glavni urednik Međunarodnog časopisa za medicinski turizma, prošlog je mjeseca za Total News Croatia (TNC) izjavio - da bi Hrvatska ubrzo mogla preuzeti čak 25 posto dentalnih turista od Mađarske, samo ako dobro odigra. Problem bi jedino mogao stvoriti povećani odljev stručnog kadra iz države, koji se nesmiljeno nastavlja.

No ako posloži situaciju i uspije zaustaviti odljev stručnjaka, i analitičar dr. Prem Jagyasi procijenio je za TNC - da bi Hrvatska u idućih pet godina mogla ući među deset najjačih zemalja svijeta po medicinskom turizmu. I time uzeti značajan udio tog globalnog poslovanja, koje se već procjenjuje na preko 100 milijardi dolara godišnje.

Potrebno veće reklamiranje i brendiranje za ostvarivanje potencijala

U Bagatinu, zagrebačkoj poliklinici za dentalnu i dermatološku medicinu, za Index su naveli da je za uspješni medicinski turizam potrebna bolja suradnja privatnog i javnog sektora u privlačenju zdravstvenih turista.

"Jer klinike same nemaju tu snagu i moć brendiranja destinacije. Trebali bismo se fokusirati na oglašavanje usluga zdravstvenog turizma prema velikoj brojki od čak 19 milijuna stranih turista koji posjete Hrvatsku tijekom godine. Govorim o puno isplativijem (jeftinijem) načinu oglašavanja jer treba vidjeti veliku, veliku prednost – ti su nas turisti već posjetili i lakše će se vratiti zbog zdravstvenih usluga u Lijepu Našu", naveo je za Index ravnatelj poliklinike Ognjen Bagatin.

U poliklinici koja je prema Deloitteu jedna od najbrže malih i srednjih rastućih ustanova u zdravstvu pozdravili su prošlogodišnje formiranje budžeta u Ministarstvu turizma za zdravstveni turizam. No i naglasili kako treba značajno podići budžet za oglašavanje. Podsjetimo, Ministarstvo turizma je jedino ministarstvo u Hrvatskoj kojem je smanjen proračun za iduću godinu.

"Konkurencija je velika, mi imamo svojih prednosti i mana, ali stvarno vjerujem da možemo u ovoj industriji biti među top 10 u svijetu. No trebamo svi zajedno, i privatni i javni sektor, raditi na tome", poručio je Bagatin.

Broj stranih pacijenata ostvaruje rast, ali postoje prepreke za još veći

Iako postoje pomaci u razvoju zdravstvenog turizma, ostalo je još puno toga za napraviti, upozorio je naš sugovornik. 

"Prva prepreka je definitivno nepostojanje službene definicije Zakona za zdravstveni turizam (osim nedavno uvedenog pojma zdravstvenog turizma u Zakone o turističkoj i ugostiteljskoj djelatnosti te u Zakon o zdravstvenoj zaštiti). Zatim bih spomenuo da poliklinike i specijalne bolnice ne plaćaju turističku članarinu zbog čega se teško turističkim zajednicama odlučiti na promociju istih, jer nemaju za to ni budžet. Kao treće bih naveo našu nemogućnost apliciranja za EU fondove za infrastrukturu i opremu u razdoblju od 2014. - 2020. godine. I još jedna je nemogućnost apliciranja na AIK subvencije (Agencija za investicije i konkurentnost) za investicije u zdravstveni turizam", nabrojio je glavne probleme za ostvarivanje većeg potencijala hrvatskog zdravstvenog turizma. Jer interes na svjetskoj razini za zdravstveni turizam - raste sve više i više.

U Bagatinu također osjećaju porast stranih klijenata svake godine, zbog čega, uz dodatne prostore u Zagrebu, iduće godine planiraju otvoriti i podružnicu u Splitu. 

"U 2017. godini ukupno 12 posto našeg prometa ostvareno je od stranih klijenata, a ove godine očekujemo da će udio narasti na 15 posto. Konkretno, u brojkama to bi izgledalo ovako: prošle smo godine tretirali 400 stranih klijenata, a ove ćemo godine tu brojku podići na 600 klijenata koji dolaze iz 37 zemalja svijeta. To nam za samu polikliniku Bagatin daje veliku nadu za budućnost, ali i za hrvatski zdravstveni turizam općenito. Plan za sljedeću godinu je da broj stranih klijenata bude 20% našeg prometa, ili više od 10 milijuna kuna", naveo je podatke naš sugovornik koji je siguran u nastavak trenda rasta broja stranih klijenata.

Potencijal u dijaspori i edukaciji studenata iz cijelog svijeta

Bagatin je podsjetio i kako sve više ljudi iz dijaspore dolazi u Hrvatsku na estetski i zdravstveni tretman, pa tako i u polikliniku koju vodi.

"Redom su to velike zemlje poput Australije, Amerike, Švicarske, Njemačke itd. Volim reći da su oni glavni ambasadori Hrvatske i hrvatskih klinika diljem svijeta. Stoga nam je i u cilju da s njima radimo na percepciji Hrvatske kao vrhunske destinacije s vrhunskom zdravstvenom uslugom", naveo je.

Osim uobičajenog reklamiranja Bagatin je iznio još jednu marketinšku ideju. Ona uključuje hrvatsku znanost, odnosno fakultete i studije koje je spomenuo i naš sugovornik iz Hrvatske dentalne komore.

"Mislim da možemo biti edukacijski centar za strane studente iz cijelog svijeta, kao i za naše iz dijaspore. Time bismo mi kroz 10 godina, kada studenti završe fakultet i vrate se u svoje domicilne zemlje, imali najjače ambasadore i promotore hrvatskog zdravstva diljem svijeta. A samim time i veliki broj preporuka za liječenje u našim centrima", zaključio je.