MAKEDONSKI premijer i vođa SDSM-a Zoran Zaev rekao je u danas navečer da će se i dalje zalagati za promjenu imena Makedonije, iako je referendum doživio debakl - izašlo je manje od 40 posto birača.

On kaže da je referendum bio demokratski i da će, ukoliko se utvrdi da je većina građana glasala "za", njihova volja biti provedena u parlamentu, dok će u suprotnom biti organizirani izvanredni izbori.

"Vjerujem da će ogromna većina to podržati jer je više od 80 posto naših građana za Europsku uniju i NATO", rekao je ranije danas premijer Zoran Zaev novinarima u svom rodnom gradu Strumici na jugu Makedonije. 

Izjava premijera strateški je smišljena baš kao i referendumsko pitanje koje je glasilo: "Jeste li za članstvo u EU-u i NATO-u, uz prihvaćanje sporazuma o imenu između Republike Makedonije i Grčke?" Naime, ono je isključilo mogućnost da građani budu za ulazak u EU i NATO, ali i da se istovremeno protive promjeni imena zemlje. Zbog toga su mnogi i kritizirali premijera, posebice pokret okupljen pod imenom #blokiraj.

Mala izlaznost nije preveliko iznenađenje

Naime, mala izlaznost nije preveliko iznenađenje s obzirom na to da su protivnici promjene imena već ranije najavljivali kako neće izaći na referendum jer da bi bio valjan potrebna je izlaznost 50+1 ukupnog biračkog tijela. Građanima koji smatraju da novo ime, odnosno dodatak "sjeverna“ uz Makedoniju znači izdaju i gubitak identiteta, pridružio se i predsjednik Gorge Ivanov iz oporbene stranke VMRO-DPMNE.

S druge strane, socijaldemokratska Vlada na čelu sa Zaevskim uvjeravala je građane kako bi trebali glasati za promjenu jer to neće utjecati na slabljenje identiteta zemlje, a otvorit će vrata za članstvo u NATO-u i EU.  Također su tvrdili da bi u suprotnom ta mogućnost mogla biti zatvorena za sljedeća desetljeća što bi moglo biti pogubno za Makedoniju kao jednu od najsiromašnijih zemalja u Europi. Stoga je kampanja "za“ pozivala građane da izađu mameći ih besplatnim školovanjem u Europskoj uniji, boljim zdravstvom ili povoljnijim uvjetima za izvoz poljoprivrednih proizvoda.

Mala izlaznost ne iznenađuje ni ako se ima u vidu da je u Makedoniji, koja ima nešto više od 1 800 000 registriranih birača, da bi referendum bio valjan, bio potreban izlazak oko 900 000 građana. No s obzirom na to da je mnogo ljudi, posebice mladih, napustilo zemlju, nije poznato koliki je stvaran broj birača u zemlji, pisao je The Guardian uoči referenduma.

“Najmanje 15 posto glasača nije više u zemlji, ali se računaju u 50 posto potrebnih za prijeći prag“, izjavio je za The Guardian Marko Trostanovski, direktor Instituta za demokraciju, dodavši kako to znači da izlaznost u stvarnosti mora biti najmanje 65 posto. 

Referendum nema obvezujuću snagu, premijer može svejedno tražiti izmjene u parlamentu

No, kako se već ranije pisalo, referendum nema obvezujuću snagu. To znači da premijer svejedno može pred saborom tražiti ratifikaciju Prespanskog sporazuma i predložiti promjene ustava. No pitanje je hoće li nakon današnjeg izjašnjavanja građana moći pridobiti dvotrećinsku većinu potrebnu za navedene poteze koji bi doveli do promjene imena. Uz izuzetak predsjednika, članovi opozicijske stranke uglavnom su ostali suzdržani te nisu pozivali birače kako da se izjasne VMRO-DPMNE.

U tom smislu znakovita je i izjava premijera Zaeva koji je uoči referenduma rekao: "Uspjeh referenduma ovisi o onima koji budu glasovali. Oni koji ne glasuju se čak ni ne računaju.“

Niska izlaznost razočarenje za Zaeva i međunarodnu zajednicu

Ipak, niska izlaznost svakako predstavlja razočarenje za Zaeva, ali i međunarodnu zajednicu čiji su glavni politički lideri – od njemačke predsjednice Angele Merkel do američkog ministra obrane Jamesa Mattisa i glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga - uoči referenduma posjetili Makedoniju pokušavajući uvjeriti građane da izađu na referendum. Visoka izlaznost dala bi potreban narodni legitimitet političkim nastojanjima da se promjenom imena okonča sukob s Grčkom i blokada pristupa međunarodnim savezima poput EU i NATO-a.

O čemu je bilo današnje glasovanje

Podsjetimo, građani Makedonije danas su odlučivali o novom imenu države koje bi trebalo glasiti Sjeverna Makedonija. Rezultat je to Prespanskog sporazuma, koji su dogovorile dvije zemlje ovog lipnja nakon dugogodišnjih napetosti, koje traju još od osamostaljenja Makedonije. Dokument koji su potpisali grčki i makedonski ljevičarski premijeri, Aleksis Cipras i Zoran Zaev, nalaže Makedoniji promjenu imena, kako bi se riješila napetost s Grčkom koja tvrdi da Makedonija može biti ime samo njene sjeverne pokrajine. S druge strane, Grčka prema sporazumu pristaje priznati jezik i državljanstvo građana svojih sjevernih susjeda kao makedonsko državljanstvo Sjeverne Makedonije. Parlament u Skoplju podržao je ovaj sporazum sa 69 od ukupno 120 glasova.