Analiza vlasti u BiH: Četiri godine propuštenih prilika i razočaranja
PROTEKLE četiri godine u Bosni i Hercegovini još su jedno razdoblje iznevjerenih očekivanja i prilika koje su propuštene zbog političkih kriza, a najveća "žrtva" takvog stanja je plan provedbe gospodarskih i socijalnih reformi iz 2015. godine usvojen na poticaj vlada Njemačke i Velike Britanije, zaključak je analize nevladine udruge Centri civilnih inicijativa (CCI) koja kontinuirano nadzire rad vlasti u BiH na svim razinama.
"Zbog stalnih političkih kriza, politikantstva i nedostatka političke volje prošao je još jedan mandat bez potrebnih rezultata", kazao je u utorak u Sarajevu Ismar Hota, projekt menadžer CCI-ja predstavljajući rezultate analize učinaka vlasti čiji mandat završava s izborima zakazanim za 7. listopada.
Ocjena učinaka provedbe plana reformi iz 2015. godine pokazala je kako je na državnoj razini usvojeno 73 posto planiranih mjera. Učinak vlade Federacije BiH bio je tek 48 posto dok su vlasti u Republici Srpskoj usvojile 80 posto planiranih mjera.
Cilj ovog plana bio je stabilizirati financijski i socijalni sektor u BiH te na taj način stvoriti uvjete za jačanje gospodarstva i postupno stabiliziranje političkih prilika u BiH.
Pozitivni učinak onoga što je provedeno je kontinuirani rast bruto domaćeg proizvoda od prosječnih tri posto na godišnjoj razini, smanjenje duga koji je sada na razini od 36 posto BDP-a, rast pokrivenosti uvoza izvozom pet posto te pad nezaposlenosti od šest posto.
Napuhani podaci
Upravo je pad nezaposlenosti podatak kojega su u izbornoj kampanji počeli intenzivno koristiti kandidati Stranke demokratske akcije (SDA) jer je njen predsjednik Bakir Izetbegović obećao kako će njegova stranka ukoliko bude imala bitne poluge vlasti u svojim rukama osigurati otvaranje 100 tisuća novih radnih mjesta.
Statistički pokazatelji ukazuju kako se upravo to i dogodilo, no iz CCI-ja su upozorili kako je riječ o svojevrsnoj manipulaciji podacima jer je stvarna brojka novozaposlenih umjetno "napuhana" za više od 40 tisuća osoba.
Problem je u tome što u BiH podatke prikupljaju različite ustanove na različitim razinama vlasti pri čemu svi koriste različite metodologije pa se na kraju dolazi do točnog zbira netočnih podataka, no u ovom slučaju prste je ponovo umiješala i politika, ocjena je CCI-ja.
"Političkim pritiskom usklađeni su podaci (statističkih) agencija i poreznih uprava", kazao je Hota ustvrdivši kako je upravo to rezultiralo iznenadnim rastom broja zaposlenih od 40 do 50 tisuća.
Nizak životni standard i dalje je najbolji stvarni pokazatelj kako se živi u BiH. Prosječnu plaću na razini nešto većoj od 400 eura osigurava činjenica da svaki treći zaposleni plaću prima iz proračuna.
Potrošačka košara pri tom je procijenjena na oko 800 eura što znači da obitelj može preživjeti samo ako je u njoj dvoje zaposlenih s prosječnom plaćom.
Prosječna mirovina je pak 384 konvertibilne marke odnosno nepunih 200 eura.
"To znači da bi se umirovljenici morali organizirati u nekakve komune s po četiri ili pet osoba kako bi preživjeli", kazao je Hota.
U CCI-ju drže kako je realno pretpostaviti da će u narednim mjesecima doći do zastoja i u procesu europskih integracija BiH, odnosno da BiH neće biti u stanju poslati u Bruxelles prije proljeća naredne godine odgovore na dodatna pitanja iz upitnika Europske komisije bitna za odlučivanje o eventualnom kandidatskom statusu.
I za odgovore na prvotni set pitanja BiH je trebalo rekordnih 412 dana, dok je Hrvatska taj posao završila za 90 dana, a Srbija za 61.
U CCI-ju su zaključili kako je jedini način da se ovakvo stanje u BiH promijeni taj da nova vlast narednom mandatu pristupi na drugačiji način, jasno definira svoje ciljeve i rokove i odmah pokaže jasnu političku volju da to i realizira.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati