1000 žena godišnje umire od raka dojke, a žena u Splitu naručena na ultrazvuk 2020.
DOK U HRVATSKOJ godišnje od raka dojke umire 1000 žena, a svake godine ih od te bolesti oboli 2500, pacijentica u KBC-u Split naručena je na ultrazvuk dojki u kolovozu 2020. godine. Poslali smo upit KBC-u Split zašto na pregled mora čekati više od 2 godine, no odgovor nismo dobili.
Doc. dr. sc. Vesna Ramljak, onkologinja s Instituta za tumore KBC-a Sestre milosrdnice te predsjednica udruge Europa Donna Hrvatska, koja se prije nekoliko godina i sama borila s rakom dojke, za Index je rekla da je razlog velikim listama čekanja za ultrazvuk dojki taj što je Hrvatsku napustio veliki broj radiologa pa nema tko raditi.
"Događa se jedan apsurd, kroz akcije naše udruge educiramo žene da se redovito samopregledavaju te odlaze na ultrazvuk dojki, a onda kad napokon odu na pregled, dobiju termin za koju godinu. A upravo od karcinoma dojki žene u Hrvatskoj najviše umiru. Problem je i što neke zdravstvene ustanove imaju jako dotrajale aparate. Nedostaje nam veliki broj radiologa, a ovi koji su ostali su na rubu snaga, rade dosta prekovremeno", rekla nam je doc. Ramljak.
Smatra kako bi se trebali kupiti dobri aparati za ultrazvuk u mjestima gdje se najviše dijagnosticiraju i operiraju karcinomi te pronaći dovoljan broj radiologa da obavljaju ultrazvučne preglede.
Sve više mladih obolijeva
Kao dugogodišnja onkologinja koja liječi pacijentice, primijetila je alarmantnu situaciju posljednjih godina, a to je da od raka dojki sve više obolijevaju mlade žene, već od 23. godine starosti te ima i dosta onih kojima bolest bukne u trudnoći i dojenju.
"Mogu reći da je to jedan nenormalan broj oboljelih u odnosu na njihovu dob i zato je važno rano početi s pregledima, već od 20. godine s ultrazvukom, a od 40. godine s mamografijom. Također, domovi zdravlja bi trebali biti prva brana prevencije i da se tamo obavljaju pregledi ultrazvukom, a ne da svi idu u bolnice", rekla nam je doc. Ramljak.
Razgovarali smo s predstojnikom Kliničkog zavoda za radiologiju KBC-a Rijeka, prof. dr. Damirom Miletićem, ujedno i predsjednikom Hrvatskog društva radiologa koji je govorio o problemu nedostatka radiologa i tome kako to utječe na hrvatsko zdravstvo.
Radiolozi odlaze u Englesku, Irsku, Dansku i Švedsku
Naime, upravo su specijalisti radiologije među onim liječnicima koji najviše odlaze raditi u inozemstvo, prvenstveno u Englesku, Irsku, Dansku i Švedsku.
"Radiolozi se obavezno sastaju jednom u kvartalu i raspravljamo o svim problemima. Situacija je takva da sad imamo koliko toliko dobru aparaturu i pokrivenost istom u bolnicama, a izgubili smo ljude", rekao je prof. Miletić za Index.
Posebno je problem što, kaže, odlaze ljudi koji su kvalitetni liječnici sa završenom specijalizacijom i velikim iskustvom. Neke bolnice u Hrvatskoj, dodaje, imaju velikih problema pa su zbog nedostatka radiologa duge liste čekanja na određene preglede.
"Mi zapravo školujemo ljude za inozemstvo. Recimo Engleska i Irska imaju male kvote za specijalizaciju jer znaju da će im doći specijalisti s istoka pa zašto bi trošili novac na obrazovanje svojih ljudi. Zato što prije trebamo pronaći način kako ovdje zadržati ljude", rekao je prof. Miletić.
Na pitanje kako bi ih mogli zadržati, odgovorio je da se to konkretno ne odnosi na veće plaće jer im u Hrvatskoj bolnice ne mogu ponuditi plaće kakve dobivaju u inozemstvu.
"Liječnike treba motivirati da ostanu"
S druge strane pak navodi rješenje da se sve one liječnike koji puno i kvalitetno rade nagradi šansom za napredovanje, bonusima na plaću, odnosno dodatkom na plaću, ili primjerice isplatom 13. plaće.
Zapad, kaže, ima daleko bolji sistem motivacije i Hrvatska bi se trebala na njega ugledati te motivirati svoje liječnike da ostanu ovdje.
Istaknuo je još jedan problem, a to je da neke bolnice ili domovi zdravlja dobiju skupe aparate i onda im isti rade svega par sati dnevno.
"Ona bolnica koja već naruči skupi ultrazvuk trebala bi napraviti plan isplativosti, svaki bi se aparat morao koristiti u oboje smjene kako bi bio isplativ", smatra prof. Miletić.
Naveo je i kako Hrvatska problem nedostatka liječnika ne može riješiti povećanjem kvota radnih dozvola jer navodi da nije atraktivna strancima za rad.
"Zašto bi, recimo, neki liječnik s Kosova koji je odlučio napustiti svoju zemlju otišao raditi u Hrvatsku, kad može daleko više novaca zaraditi, recimo, u Engleskoj", istaknuo je prof. Miletić i zaključio kako bi se pod hitno trebali naći alati da se liječnike zadrži u Hrvatskoj.
Poslali smo upit i Ministarstvu zdravstva, ali nam ni oni, kao ni KBC Split, nisu odgovorili na upit.
Ako imate slična iskustva, slobodno nam se javite sa svojim pričama na desk@index.hr
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati