index.hr index.hr

ICTY: Presuda Galiću presedan za djelo "terora nad civilima"

09:51, 06. prosinca 2003.
PRESUDA Haškog suda (ICTY) kojom je general vojske bosanskih Srba Stanislav Galić u petak osuđen na 20 godina zatvora za zločine tijekom opsade Sarajeva, predstavlja presedan u praksi ICTY-a i međunarodnog prava, jer prvi put sankcionira djelo "terora nad civilnim stanovništvom".

Presedan je uveliko pridonio tome da raspravno vijeće presudu donese nadglasavanjem, uz izdvojeno mišljenje suca Rafaela Nieta-Navie, koji se izjasnio za 10-godišnju kaznu ocjenivši da kazneno djelo "terora" ne spada pod jurisdikciju ICTY-a, kao i da optužba nije "nesumnjivo dokazala" odgovornost optuženog.

Kazneno djelo "terora" ne spada pod jurisdikciju ICTY-a jer za njega nije ustanovljena odgovornost u međunarodnom običajnom pravu, naveo je kolumbijski sudac, podsjećajući na načelo "nullum crimen sine lege" (nema kaznenog djela bez zakona).

General Galić je prva osoba koju je ICTY osudio za opsadu Sarajeva koja je trajala 44 mjeseca. Optužnica se odnosi na razdoblje od rujna 1992. do kolovoza 1994., kada je Galić zapovjedao Sarajevsko-romanijskim korpusom VRS koji je grad držao u okruženju.

Po točki I. optužnice proglašen je krivim za kršenje ratnog prava i običaja zbog "djela nasilja čiji je primarni cilj bilo širenje terora među civilnim stanovništvom", što je povreda čl. 51, I. Dodatnog protokola Ženevskih konvencija i čl. 3 Statuta ICTY-a.

Pored toga Galić je proglašen krivim po još četiri točke optužnice za ubojstva i nehumane postupke kao zločine protiv čovječnosti, a dvije točke optužnice vijeće je odbacilo.

"Generale Galiću, raspravno vijeće većinom glasova osuđuje vas na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina, u što će vam se uračunati vrijeme provedno u pritvoru", rekao je predsjednik vijeća Alphons Orie (Nizozemska) koji je sa sucem Aminom El Mahdijem (Egipat) glasovao za tu kaznu.

Optužba je dokazala da su civili u Sarajevu bili izloženi sustavnoj topničkoj i snajperskoj kampanji koju je provodio Sarajevsko-romanijski korpus VRS pod Galićevim zapovjedništvom, dodao je.

"Većina sudaca uvjerena je da su civili u Sarajevu bili napadani izravno i bez razlike s teritorija pod nadzorom Sarajevsko-romanijskog korpusa. Točan broj civilnih žrtava nije poznat, ali ono što je poznato je da su ubijene stotine i ranjene tisuće. Samo manji dio je stradao slučajno", rekao je Orie.

Suđenje je trajalo od prosinca 2001. do svibnja 2002. Optužba je tražila kaznu doživotnog zatvora, a obrana oslobađajuću presudu.

Na suđenju je saslušan 171 svjedok i izvedeno 1.286 dokaza, uključujući pisana izvješća, filmove, fotografije i zemljovide.

U sudnici su razmatrani tipični primjeri topničke i snajperske kampanje, a posebno detaljno incident na tržnici Markale iz veljače 1994. kada je ubijeno 66 civila, a više od 140 ranjeno.

Većina u vijeću je zaključila da je pokolj skrivila "minobacačka granata ispaljena s područja pod kontrolom VRS", dok je sudac Nieto-Navia izrazio sumnju u iznesene dokaze.

"Izrazio sam većini svoju zabrinutost i dvojbe glede dokaza vezanih uz osam od 23 snajperska incidenta i tri od pet topničkih incidenata, uključujući Markale", kaže on u izdvojenom mišljenju.

Civili su napadani na pogrebima, u ambulantnim vozilima, tramvajima i autobusima ili na biciklima. Napadani su dok su radili u vrtovima ili kupovali na tržnicama ili čistili smeće u gradu. Djeca su ciljana dok su se igrala ili šetala ulicama. Ti napadi su većinom počinjeni tijekom dana. Oni nisu bili odgovor ni na kakvu vojnu prijetnju. Napadači su u većini slučajeva mogli lako vidjeti da njihove žrtve obavljaju svakodnevne civilne aktivnosti, navodi se u većinskom obrazloženju presude.

Glede kaznene odgovornosti generala Galića većina je utvrdila da je "kao zapovjednik Sarajevsko-romanijskog korusa imao učinkovitu kontrolu nad njegovim snagama i znao za počinjene zločine".

Štoviše, on je kontrolirao "mjeru i raspon tih zločina" kaže se u obrazloženju i navode svjedočenja prema kojima se intenzitet napada na civile smanjivao nakon pritiska UNPROFOR-a na Galića.

Sudac Nieto-Navia u izdvojenom mišljenju pak ističe kako nije dokazano postojanje Galićevih pismenih ili usmenih zapovjedi za napada na civile već upravo suprotno, da je "optuženi naređivao da se civili ne napadaju i vodio neke istrage o takvim napadima".

I optužba i obrana najavile su žalbu, a braniteljima je predložak za žalbu već osiguran u izdvojenom mišljenju suca Nieto-Navie.

Galić je u pritvoru ICTY-a od 21. prosinca 1999. godine, nakon što su ga u BiH uhitile snage SFOR-a.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Želite li Index bez oglasa?

Brže učitavanje članaka, bez ometanja dok čitate.
10 eura mjesečno.

Učitavanje komentara