Foto: FaH

HRVATSKA je prva u Europi po udjelu ekonomskih gubitaka izazvanih prirodnim nepogodama u BDP-u, a uz to je zadnja po osiguranjima dobara, što te štete čini još skupljima.

Po podacima Europske agencije za zaštitu okoliša (EEA), koji se temelje na izvorima NatCatServicea iz Münchena, Hrvatska je vodeća među 33 zemlje Europe po štetama koje su za razdoblje 1980.-2015. u Hrvatskoj iznosile prosječno 0,2 posto BDP-a godišnje, odnosno dvostruko više od europskog prosjeka.

No, o tome se u hrvatskoj javnosti malo zna, a još manje ima cjelovitih tumačenja šteta čiji iznos, primjerice, u dvije zadnje godine dvostruko nadmašuje cjelogodišnja izdvajanja za kulturu.

U zemljama članicama EEA u razdoblju od 1980. do 2015. vremenski i klimatski ekstremi činili su 92 posto ukupnog broja prijavljenih katastrofa i oko 83 posto ukupnih gubitaka.

Za to vrijeme gospodarski gubici od svih prirodnih katastrofa u zemljama članicama EEA iznosili su 520 milijardi eura, a osigurani gubici oko 154 milijarde eura.

Evidentirano je 89.000 smrtnih slučajeva, kojih je većina uzrokovana toplinskim valovima, a najviše pod utjecajem toplinskog vala iz 2003., kada je prijavljeno oko 70.000 smrtnih slučajeva iznad prosjeka smrtnosti, kaže se.

Oko tri posto katastrofa, od kojih su neke istodobno utjecale na više zemalja, uzrokovalo je oko 70 posto ukupnih gubitka, dok je oko tri četvrtine registriranih nepogoda uzrokovalo samo 0,5 posto ukupnih gubitaka.

Većina nije upućena

Po podacima o prijavljenim štetama u Hrvatskoj, dostupnim na stranicama Ministarstva financija (MF), njihov broj i udio u BDP-u mijenja se iz godine u godinu, te iznosi između 0,1 posto u 2013. godini do čak 1,4 posto BDP-a u 2014. godini. Godine 2015. štete su iznosile 0,6 posto, a 2016. godine 0,44 posto hrvatskog BDP-a.

O kolikim iznosima za nacionalnu ekonomiju se radi, vidi se kad se ti podaci usporede s izdvajanje za kulturu, koja su tijekom 2015. iznosila 938.561.200 kuna, odnosno 0,28 BDP-a. Izdvajanja za kulturu u 2016. iznosila su 0,26 posto BDP-a, dakle za te dvije godine prosječno polovicu iznosa prijavljenih izravnih ekonomskih šteta!

Sumarni podatak da Hrvatska ima najveći udio šteta u BDP-u, pojavio se u dokumentima u okviru pripreme Strategije prilagodbe klimatskim promjenama, ali za njihovo tumačenje bilo je teško naći sugovornika.

Na upite DUZS-u, Hrvatskim vodama, bivšem ministru okoliša i jednom članu Zelene akcije, stigli su odgovori da nisu čuli za taj podatak. Slične odgovore dobili smo s nekih katedri za ekonomiju okoliša u Hrvatskoj.

Na konferenciji o javnim politikama u smanjenju rizika kriza i katastrofa, održanoj u Zagrebu krajem studenoga 2017., novinar Hine je to pitanje postavio sudionicima u okviru diskusije, ali ondje nitko nije bio upućen u podatke.

Na "forumu" nula postova

Iz MF-a su odgovorili da su nadležni za dio odgovora. Po strukturi šteta, najveći broj ih je nastao u poljoprivredi, a tek se sporadičnije zadnjih desetak godina javljaju štete od poplava koje su iznimno velike, no djelovanjem državnih institucija spriječen je niz slučajeva koji su prijetili poplavama velikih razmjera, kaže se u odgovoru MF-a.

Važno je uzeti u obzir kako sam nastanak šteta ovisi o klimatskim promjenama na koje nije moguće utjecati i boriti se protiv istih. Te se štete mogu jednim dijelom kontrolirati, ali ne i u slučajevima velikih katastrofa kao što su požari i slično, dodaje se.

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (MZOE) poslalo je odgovor na tri i pol kartice u kojem se uglavnom nabrajaju zakonski paragrafi i navode upravne definicije. Za dodatne informacije uputili su nas na "Hrvatsku platformu za smanjenje rizika od katastrofa kao stalnog foruma za razmjenu mišljenja....". Posjet stranici www.platforma.hr, koja je, čini se, podignuta 2013. godine, otkriva da se na forumu za to vrijeme ukupno upisalo 44 posjetitelja, koji su ostavili ukupno 0 (nula) postova.

Ne može se reći kako RH ima slabu zaštitu od elementarnih nepogoda, već je potrebno konstatirati kako se u budućnosti mora u još većem obimu voditi mjerama preventive što je nužno jasno definirati radilo se to o poljoprivredi, poplavama ili požarima, kaže se u odgovoru MF-a.

Udio šteta za koji se postavlja pitanje nije zaista nezanemariv, no ovoga trenutka MF ne može komentirati niti potvrditi navode koji su iznijeti, a kamoli određivati se o ekonomskim gubicima i njihovoj mjerljivosti, kaže se u odgovoru MF-a.

Kako Hrvatska funkcionira kao društvo

Na spomenutoj konferenciju organizator i pročelnik zagrebačkog Ureda za upravljanje u hitnim situacijama Pavle Kalinić istaknuo da su učinkovite javne politike najbolji način za smanjenje šteta i negativnih utjecaja katastrofa, čime je zapravo kritizirao nepostojanje i nedjelotvornost takvih politika.

Znanstvena savjetnica Instituta za međunarodne odnose (IMO) iz Zagreba, Ana-Maria Boromisa, misli da štete "imaju veze s tim kako Hrvatska funkcionira kao društvo". Kad se dogodi šteta, mi je krpamo ad hoc, i to su izvanredne okolnosti koje se moraju riješiti, a sve što je plansko prođe "u tišini", kaže ona.

Zamjenik ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanju Stjepan Huzjak kazao je na konferenciji da je najefikasniji onaj sustav kod kojeg rijetko dolazi do aktiviranja operativnih snaga. Nažalost, ove smo godine više puta bili u situaciji da su operativne snage morale aktivirati vrlo veliki dio svojih raspoloživih kapaciteta, dodao je Huzjak.

Boromisa se slaže da su klimatske promjene ključni pokretač nepogoda, ali dodaje da na njihove posljedice često utječe funkcioniranje sustava. Navodi primjer legalizacija bespravne izgradnje i kaže da su kuće često napravljene u plavnim područjima, te da su zato izložene poplavama. Isto je sa sustavima kanalizacije koji nisu adekvatni, zatim javlja se problem neočišćenih odvodnih kanala kojima se evakuiraju vode, izostaju šumski prosjeci koji bi mogli spriječiti širenje požara, itd, napominje znanstvena savjetnica IMO-a.

Ona je također upozorila i na fragmentiran sustav zaštite. Imamo strategiju održivog razvoja, pa energetsku, pa klimatsku, koje međusobno ne komuniciraju ili im se mjere ne provode. Fascinantno je da mi imamo dosta podataka o klimatskim promjenama i ekstremima, ali to nije dovoljno da motivira na aktivnost nadležne službe, na što podsjećaju i meteorolozi, kaže.

Podsjetila je na intervju meteorologinje Dunje Mazzocco Drvar DW-u, koja je kazala da je uoči jedne poplave u Ogulinu u emisiji RTL Danas u četvrtak upozorila da se u subotu očekuje 150 do 200 litara kiše na području sjevernog Jadrana i Gorskog kotara, a DHMZ u petak izdao crveni alarm. No, Hrvatske vode su, kaže, reagirale tek u nedjelju uz pomoć HGSS-a i njegovih čamaca, kada su već bile poplavljene stotine kuća u gradu, a i gradonačelnik je tek tada sazvao sastanak kriznog stožera, kada je bujica bila na ulicama.

Čini mi se da se klimatske promjene u javnosti doživljavaju kao neka daleka budućnost i da više "bajamo" nego im se prilagođavamo. Poplave, požari i suše se doživljavaju kao ono - slučajno se desilo, i ne vidi se veze između trenda i aktivnosti na terenu, zaključuje Ana-Maria Boromisa.

U Hrvatskoj ne postoji obvezno osiguranje imovine

Nitko od sugovornika nije mogao reći koliko bi mogle iznositi neizravne štete i koliko one onemogućavaju društvo u njegovu razvoju. Također, nema odgovora ni na krajnje neslavan podatak prema kojemu je Hrvatska na začelju popisa s 0 posto osiguranih šteta. Kako se pokrivaju štete i na koga onda padnu najskuplje štete u Europi? Za usporedbu, osigurane štete u Velikoj Britaniji iznose 70 posto ukupnih prirodnih nepogoda.

Iz Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO) ističu da prosječna premija osiguranja imovine po stanovniku u EU iznosi 150 eura, u susjednoj Sloveniji oko 140 eura, dok u Hrvatskoj ta brojka iznosi oko 40 eura. Najvišu premiju osiguranja imovine po stanovniku u rasponu 300 do 400 eura ostvaruju Švicarska, Norveška i Austrija.

Prema podacima HUO-a, u ukupno zaračunatoj bruto premiji u Hrvatskoj za 2017., osiguranje od požara i elementarnih šteta sudjeluje s 6,81 posto, dok u strukturi likvidiranih šteta osiguranje od požara i elementarnih šteta iznosi 4,09 posto.

Iz MF-a kažu da ne postoji obvezno osiguranje imovine, što rezultira velikim brojem prijava šteta poljoprivrednika koji nisu osigurani. Štete se broje u milijardama kuna i iste su mogle biti spriječene u smislu gubitaka poduzetnika da su se osigurali. U MF-u smatraju da bi bilo "nužno voditi se načelom u kojem bi država za isplatu bilo kakvih poticaja, trebala zatražiti obvezno osiguranje svakog pojedinačnog poljoprivrednika". Tada bi država mogla odrediti primjerene iznose (postotke) subvencioniranja premija osiguranja što je konkretno pitanje za nadležno ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, kažu.

Općepoznato je da poljoprivredna proizvodnja predstavlja jednu od rizičnijih gospodarskih grana te je stoga posebno važno osiguranje usjeva i nasada. Egzistencija poljoprivrednih gospodarstava ovisi o zemlji te stoga osiguranje usjeva i nasada predstavlja ekonomsku zaštitu poljoprivrednika i njihovih obitelji. Ono uključuje pokriće od osnovnih opasnosti kao što su tuča, požar i udar groma. Međutim, osiguranje usjeva i nasada u ukupno zaračunatoj bruto premiji za 2017. sudjeluje sa 0,9 posto, a u odnosu na zaračunatu bruto premiju osiguranja imovine s 13,74 posto, kažu iz HUO-a.

Iz MF-a napominju kako trenutno ne postoji mogućnost osiguranja putem tzv. skupne police, koja bi obuhvaćala osiguranje od šteta nastalih uslijed više vrsta elementarnih nepogoda, odnosno kojom bi se na adekvatan način osigurala imovina što bi rezultiralo manjim brojem prijavljenih šteta, poglavito u poljoprivredi.

Na upite u kojoj su mjeri pokrivene i na koga su pali troškovi od dvije velike štete iz neposredne prošlosti, kojima se moglo ilustrirati funkcioniranje sustava, cjeloviti odgovori nisu stigli. Naime, 2014. istočnu Slavoniju su zahvatile poplave koje su izazvale velika stradanja ljudi i njihove imovine. Ukupno prijavljene štete od poplava u Vukovarsko-srijemskoj županiji iznosile su 471 milijun kuna. No, to je samo petina šteta od ledoloma te godine u Gorskom kotaru, čije su prijavljene posljedice procijenjene na 2,64 milijardi kuna!

Za neosigurane ne postoji pravo, samo eventualna pomoć države

Ti podaci ukazuju na važnost podizanja razine svijesti građana o nužnosti osiguranja cjelokupne imovine od požara, poplava i ostalih opasnosti u slučaju prirodnih nepogoda, ljudskom propustu ili namjerno nanesenoj šteti, ističu iz HUO i dodaju da rade na financijskoj pismenosti građana.

U MZOE-u ističu da je Hrvatska tri puta aplicirala za dodjelu sredstava iz Europskog fonda solidarnosti za financiranje izvanrednih mjera nakon poplava u svibnju/lipnju 2010., rujnu 2010. te za sanaciju šteta od poplave nastalih u razdoblju 26. listopada do 13. studenoga 2012. godine. Hrvatska je aplicirala zajedno s Mađarskom, Austrijom i Slovenijom, a ukupno odobrena sredstva za Hrvatsku iznosila su 5,3 milijuna eura.

Svakako cijenimo napore države usmjerene na pomoć poljoprivrednicima aktiviranjem sredstava EU, međutim, željeli bismo ukazati i na potrebu da država u javnosti još više naglasi potrebu veće individualne odgovornosti za vlastitu imovinu i važnost osiguranja imovine, kažu iz HUO-a, s čime se slažu i u MF-a: Potrebno je s osiguravajućim društvima razvijati „kulturu osiguranja“ u kojoj svaki pojedinac treba voditi brigu o svojoj imovini, primjerice uspoređujući auto-kasko i AO osiguranje.

Za poljoprivrednike ili fizičke osobe od bitnoga je značaja osigurati imovinu, jer u konačnici ne postoji osigurano pravo svakog pojedinca za dobivanje sredstava iz državnog proračuna, već se radi o pomoći države koja nije niti jednom pojedincu zajamčena. Država zasigurno mora pomoći u ovom procesu, no u ovom konkretnom slučaju radi se o odnosu koji počiva na tržišnim načelima i zahtjeva dijalog svih strana, kažu iz MF-a.

Studije Insurance Europe ukazuju kako u zemljama gdje je visoki postotak osigurane imovine, utjecaj katastrofa na BDP je manji i oporavak je puno brži. Što je veća zastupljenost osiguranja to je manja eventualna obveza države u nadoknadi štete i ekonomske pomoći pojedincima i poduzećima. Osiguravatelji su učinkoviti u sanaciji i naknadi štete, čime se u kratkom roku imovina osiguranika vraća u prvobitno stanje, u  cilju što brže normalizacije života osiguranika ili uspostavljanja ponovnog poslovanja, zaključuju u HUO.

Na upit jednom sudioniku konferencije u kojoj će mjeri Strategija prilagodbi klimatskim promjenama pokrenuti rješenje tih pitanja, on je kazao da vjerojatno "malo hoće", ali da ona nije čarobni štapić, i da su se mnoge aktivnosti mogle poduzeti i u okviru sustava zaštite od rizika od prirodnih katastrofa.