Jednomjesečna javna rasprava o prijedlogu izmjena Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi iznjedrila je cijelu paletu stajališta, a o odgojno-obrazovnom aspektu bilo je najviše različitih, pa i dijametralno suprotnih, stajališta.

 

Ministarstvo znanosti i obrazovanja otvorilo je savjetovanje 3. studenoga, bilo je otvoreno do 3. prosinca, a u tome razdoblju zainteresirana javnost mogla je uputiti svoje primjedbe i prijedloge na e-Savjetovanje. 

 

 

Bivši voditelj Ekspertne radne skupine (ERS) za provedbu Cjelovite kurikularne reforme Boris Jokić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić i Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod ocijenili su da predložena zakonska rješenja dijele odgojnu i obrazovnu dimenziju učenja.  

 

Jokić, Ljubičić, Kontra i Ženska mreža Hrvatske ukazuju na problematičnost prijedloga da se članak 27. postojećega Zakona o odgoju i obrazovanju (među ostalim uređuje i pitanje broja radnih sati za obvezne i izborne predmete na tjednoj i godišnjoj razini) dopuni sljedećim sadržajem: "Ako dijelovi međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula prema mišljenju agencije nadležne za odgoj i obrazovanje imaju uključenu istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, isti se kurikulom utvrđuju izbornim sadržajem, pri čemu se može odrediti alternativni modul izbornom dijelu kurikula. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti".

 

 

Uvjereni su da usvajanje takve dopune može imati izrazito negativne posljedice na sustav odgoja i obrazovanja. Jokić smatra da se time na razini sustava postavlja pitanje kako zadovoljiti potrebe vrlo heterogenih vrijednosti i odgojnih pristupa roditelja u osam međupredmetnih tema, a otvara se i etičko pitanje o nužnosti izvođenja različitih modula za nastavnike različitih vrijednosnih orijentacija i odgojnih pristupa.

 

Tvrdi kako je to "završnica procesa sustavnog urušavanja autoriteta odgojiteljica, učiteljica, stručnih suradnika, ravnateljica i svih onih koji svakodnevno predano i vrijedno rade zahtjevan posao, te put zatiranja znanstvenoga, činjeničnoga i argumentiranoga iz sustava odgoja i obrazovanja, a posljedično i iz hrvatskoga društva".

 

Jokić smatra da predložena rješenja mogu značiti kraj cjelovitoga, povezanoga i znanstveno utemeljenoga sustava odgoja i obrazovanja.

 

 

Zagrebačko psihološko društvo ističe kako bi članak o pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece trebao glasiti: "Roditelji imaju pravo samostalno odlučivati o odgoju djece poštujući pozitivne propise i najbolji interes djeteta, a škola je dužna u ostvarivanju odgojnih i obrazovnih ciljeva poštivati i uvažavati obiteljske vrijednosti, kulturu i tradiciju svih svojih učenika i promicati ih i poučavati u okružju poštovanja svih grupa i njihovih vrijednosti kroz međusobni dijalog".      

 

Društvo smatra da je to nemoguće postići ako se sadržaji međupredmetnih tema ostave na izbor roditeljima, jer sama činjenica da je netko roditelj ne podrazumijeva kompetentnost za određivanje koje znanstvene spoznaje i dostignuća te koji sadržaji, obrađeni kakvim specifičnim metodama poučavanja, doista mogu ostvariti te ciljeve.   

 

 

Udruga Vigilare pak podržava nove izmjene jer je u njima odgoj istaknut kao nezaobilazan aspekt odgojno-obrazovnoga sustava, te zato što se spominje pravo roditelja da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece, a to je u skladu s ustavom zajamčenim pravima.

 

Predlažu uvođenje nove kategorije - školovanje kod kuće, stvaranje jedinstvenoga Nacionalnog kurikula za osnovnu i srednju školu, umjesto dosadašnjega koncepta od 23 različita dokumenta Cjelovite kurikularne reforme. Predlažu da se prava i obveze roditelja da budu upoznati s nastavnim sadržajima prošire na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje.

 

Glas roditelja za djecu - GROZD ističe kako je dobro da se odgoj vraća nakon što je neopravdano bio izostavljen. Podržavaju što se uvodi načelo promicanja odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece, jer se tako zakon usklađuje s Ustavom koji roditeljima jamči pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece.

 

 

I za GROZD je predložena struktura dokumenata prekomplicirana i preopsežna, odnosno sadrži nepotrebno velik broj dokumenata u kojima se puno stvari duplicira i multiplicira, a takva struktura otvara velik prostor neusklađenosti.

 

Udruga U ime obitelji smatra kako je neophodno jasno definirati kriterije, uvjete i proceduru suradnje organizacija civilnoga društva i škola, inače će se otvoriti mogućnost zloporabe škola. Ne smije se dopustiti da različite organizacije izlažu djeci sadržaje, a da nisu zadovoljile kriterije i prošle propisanu provjeru i proceduru.

 

Kao i Vigilare, U ime obitelji smatra da je krajnje vrijeme za obrazovni pluralizam, kao i u drugim zemljama EU-a, kako bi roditelji mogli obrazovati svoju djecu i kod kuće te na daljinu. Podsjećaju kako je to pitanje na zadovoljavajući način u Sloveniji riješeno još 1996.

 

Roditelji trebaju imati istu mogućnost izbora više odgojnih sadržaja i pristupa koje njihova djeca primaju kod provođenja odgojnih programa u državnim školama, poput zdravstvenog i građanskog odgoja, kao što imaju i kod izbora školske ustanove u koju će upisati svoje dijete, kaže U ime obitelji.

 

 

Stranka Pametno smatra da bi, s obzirom na brojne promjene zakona, bilo primjerenije pristupiti izradi potpuno novoga zakona, usklađenoga s vizijama obrazovanja i potrebama korisnika, koji bi trebao biti temelj novog obrazovanja, primjerenoga modernom građanskom društvu.

 

Istarska županija podsjeća da je Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama donesen 2008. i od tada je osam puta mijenjan i dopunjen, pa zato traži donošenje novoga zakona.

 

Ogranak Varaždinske županije Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola također smatra da treba što prije pristupiti izradi novoga zakona, i to posebno za osnovne škole.

 

 

Za Pro Mente Hrvatska, Klaster za razvoj ljudskih potencijala, zakonske izmjene nisu ništa bitno promijenile, a promjene su kozmetičke jer zakon ne prate pravilnici. Za njih su terminološki kurikulum/plan i program rada jedna te ista stvar, pa neovisno o tome koliko je termin kurikulum trenutno "in" udruga smatra da je nepotreban i ne zna što nedostaje pojmu "Nacionalni obrazovni standard".

 

Upitno im je što se pokušavaju uvesti međupredmetni sadržaji u trenutku dok se ni postojeći ne mogu izvoditi u jednosmjernom modulu, a s druge strane, zbog uvođenja inkluzivnog obrazovanja nastavnici, roditelji i djeca "gurnuti su u provaliju jer nema stručnoga kadra, nedostaju prostorni kapaciteti za provedbu aktivnosti potrebnih djeci s teškoćama, nema mehanizama potpore i ne postoji način financiranja".

 

 

Sindikat Preporod smatra da se pedagoške mjere, naročito one najstrože, trebaju prenositi i vrijediti do kraja školovanja, inače gube smisao i svrhu izricanja.

 

Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja iz Osječko-baranjske županije predlaže da se ne donosi ocjena iz vladanja na kraju prvoga polugodišta. Pri tomu, udruga spominje različita stajališta ravnatelja o ocjenjivanju vladanja i općenito ocjenjivanu na kraju prvoga polugodišta.

 

Kada je riječ o pedagoškim mjerama ukazuju da učenici kojima je izrečena pedagoška mjera do kraja školovanja neće biti u istom položaju kao oni kojima se pedagoške mjere izriču za tekuću godinu, pa predlažu da opomenu pred isključenje može ukinuti nastavničko vijeće koje ju je i donijelo.

 

 

Ogranak Varaždinske županije Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola smatra da je važno zaključivanje ocjena na polugodištu jer je ukidanje povećalo kampanjski rad i učenje za ocjenu, a ne za znanje, te povećalo pritisak na škole.    

 

Istarski ogranak Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja se ne slaže s prijedlogom da se na polugodištu zaključuju ocjene iz nastavnih predmeta i vladanja. Predlažu da su izborni predmeti obvezni tijekom cijele školske godine za sve učenike koji ih odaberu, a za njihov izbor nužna je suglasnost roditelja.

 

I Glazbeno učilište Elly Bašić postavlja pitanje kada se i kako tijekom školske godine ukida pedagoška mjera, a smatraju da zakon premalo upućuje na specifičnost umjetničkih škola, gdje se nastava provodi u razredu, individualno i u grupama.

 

 

Centar za odgoj i obrazovanje djece i mladeži smatra da zakon treba preciznije definirati odredbe vezane uz nastavni plan i program i kurikulum nastavnih predmeta za učenike s teškoćama u razvoju, odnosno da ih treba uskladiti sa suvremenim odrednicama odgoja i obrazovanja s obzirom da se još primjenjuju posebni nastavni planovi i programi stari 20 godina.

 

Ističu da zakon treba propisati da mreža škola sadrži i popis ustanova u kojima se provode usluge centara potpore i stručnog tima za učenike s teškoćama u razvoju, osim redovitih i posebnih programa za djecu s teškoćama u posebnim razrednim odjelima.

 

 

Centar predlaže da se učeniku s teškoćama u razvoju, kada završi srednju školu, osigura potpora prilikom zapošljavanja i socijalizacije do tri godine, i to u suradnji nadležnih služba i škole koja provodi posebne programe srednjoškolskog obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju.  

 

Dom za odgoj djece i mladeži Split ističe kako treba uvrstiti mogućnost privremenog oblika odgoja i obrazovanja za djecu i mlade koji se nalaze u ustanovama socijalne skrbi tijekom timske procjene i dijagnostike, a one su, sukladno Konvenciji o pravima djeteta, dužne omogućiti pohađanje nastave tijekom boravka u ustanovi, koje traje najmanje 30 dana.

 

Hrvatska obrtnička komora (HOK) predlaže da se zakonski prijedlog dopuni odredbom koja glasi - "Srednje obrazovanje učenika u strukovnim programima za vezane obrte završava polaganjem pomoćničkog ispita".

 

Ti ispiti, podsjeća HOK, polažu se na temelju Zakona o obrtu, a sastoje se iz dva obvezna dijela - praktičnog i stručno-teorijskog dijela. Bit pomoćničkog ispita je "izrada praktičnog uratka pred komisijom u kojoj su nastavnici struke i obrtnici majstora, time se ostvaruje vanjsko vrednovanje, a učenik dokazuje izlazne kompetencije".

 

 

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić pozdravlja uvođenje prava na mirovanje rokova i stečenih prava za vrijeme rodiljnoga i roditeljskoga dopusta.

 

Budući da su u velikoj većini žene te koje koriste rodiljni i roditeljski dopust, zbog čega su u nepovoljnijem položaju na tržištu rada, za pravobraniteljicu ta promjena predstavlja doprinos promicanju ravnopravnosti spolova u području zapošljavanja i rada.

 

Predsjednik Hrvatske udruga ravnatelja osnovnih škola Nikica Mihaljević predlaže da škole budu dužne ponuditi ravnateljima, koji su na toj dužnosti bili tri ili više mandata ili kojima ugovor o radu nije mirovao do kraja mandata, radno mjesto sukladno stručnoj spremi.

 

 

Predsjednica ogranka te udruge u Dubrovačko-neretvanskoj županiji Mirjana Kaznačić upozorava kako treba regulirati proceduru i postupke napuštanja škola zbog sve učestalijega odlaska brojnih mladih obitelji u inozemstvo, kao i da treba regulirati proceduru i postupke upisa novih učenika azilanata.

 

Predlaže da se izbriše odredba da dnevno trajanje nastave za učenike razredne nastave ne može iznositi više od četiri sata dnevno, a za ostale učenike osnovne škole više od šest sati dnevno, jer se u najvećem broju škola jednostavno ne može primijeniti. Većina škola u Hrvatskoj radi u dvije ili tri smjene, te ima i učenike putnike što bitno otežava organizaciju školskog rada.

 

 

Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević traži da se propiše pravo za obrazovanje djece stranaca bez pratnje zakonskih zastupnika i djece stranaca u nezakonitom statusu, kojima je sukladno odluci nadležnoga tijela odobren smještaj, neovisno o imigrantskom statusu, propišu kriteriji za škole koje provode programe za učenike s teškoćama u razvoju, a ulaze u Mrežu škola, te jasnije propišu uvjeti i način provođenja alternativnih programa i uključivanje djece u nastavak obrazovanja nakon završetka takvih programa.

 

Sindikat hrvatskih učitelja podsjeća na gorući problem zasnivanja radnog odnosa, osobito vezano uz upućivanje i zbrinjavanje viškova. Tvrde da se sada, kada su ponovno na redu zakonske izmjene, taj problem ponovno ne rješava, a razlog sustavnog izbjegavanja transparentnog rješavanja pitanja viškova poznat je samo Ministarstvu znanosti i obrazovanja.