Triler s Tomom Hanksom bio je toliko kontroverzan da je zabranjen u nekim državama
KADA JE 2003. godine stigao na police knjižara, kriminalistički triler Da Vincijev kod, autora Dana Browna, brzo je postao jedan od najpopularnijih bestselera na svijetu, a samo tri godine kasnije dobio je i igranu adaptaciju u režiji Rona Howarda.
Howardov film u kinima je zaradio oko 760 milijuna dolara, ali nije oduševio filmske kritičare zbog čega ima samo 25% na Rotten Tomatoesu. Unatoč velikom financijskom uspjehu, i roman i njegova igrana adaptacija postali su meta raznih kršćanskih denominacija koje su ih smatrale bogohuljenjem.
O čemu se radi?
Priča prati profesora simbologije Roberta Langdona (Tom Hanks), koji je tijekom poslovnog puta u Parizu pozvan na mjesto ubojstva kustosa u Louvreu, jer policija nije uspjela dešifrirati simbol na mjestu zločina. Langdonu se pridružuje i policijska kriptografkinja Sophie Neveu (Audrey Tautou), uz koju otkriva tajne poruke skrivene u djelima Leonarda Da Vincija. Njihova potraga dovodi ih do zagonetke vezane uz povijest Katoličke crkve.
No glavni razlog zbog kojega su se film i knjiga našli na meti kritika jest obrat do kojega dolazi na samom kraju. Naime, Roberta i Sophie njihova potraga dovodi do Svetog grala, za koji se ispostavlja da je osoba, a ne predmet. Riječ je o djetetu Isusa Krista i njegove žene Marije Magdalene, a Sophie je također dio njihove loze.
Glumačku postavu filma činili su Hanks, Tautou, Ian McKellen, Alfred Molina, Jürgen Prochnow, Paul Bettany i Jean Reno.
Film je zabranjen u nekoliko država
Kako piše Slash Film, iako je film pobudio interes javnosti za Sveti gral i Vatikan, razne katoličke skupine popljuvale su ga zbog netočnog prikaza Isusa Krista i Marije Magdalene kao supružnika, što se kosi s njihovim vjerovanjem i udaljava Isusa Krista od božanstva.
Nadalje, nije im se svidjela ni činjenica da su članovi sekte Opus Dei prikazani kao negativci i ubojice. Uz Katoličku crkvu, film su kritizirali i brojni povjesničari koji su također istaknuli da film iskrivljuje povijesne činjenice.
Prvi među prosvjednicima bio je i Vatikan, koji je pozvao na bojkot jer je Da Vincijev kod pun kleveta te povijesnih i religioznih grešaka. Isto tako, članovi Opus Deija tražili su da se na početku filma ubaci upozorenje u kojem će pisati da oni nisu skupina nasilnih zavjerenika.
Neke od država u kojima je film zabranjen su Šri Lanka, Solomonski Otoci, Samoa, Pakistan, Egipat, Sirija, Bjelorusija, Libanon i Jordan. U većini slučajeva, do zabrane je došlo zbog prosvjeda kršćanske populacije u ovim državama.
Neke države, poput Australije, Filipina i Indije nisu zabranile film, ali zato su proglasile da je sadržaj primjeren samo za ljude koji su stariji od 18 godina.
Do kršćanskih prosvjeda došlo je i na Tajlandu, gdje je film skraćen za deset minuta, no neovlaštena cenzura privukla je pažnju distributera Sony Pictures, koji je zaprijetio da će film povući iz kina. Tajlandsko povjerenstvo za cenzuru naposljetku je ipak vratilo tih posljednjih desetak minuta.
Zvijezde filma nisu smatrale da je Da Vincijev kod kontroverzan
Tom Hanks bio je ravnodušan prema prosvjednicima, jer je ipak riječ o fiktivnom djelu. Glumac je jednom prilikom rekao da je Da Vincijev kod samo bezazleni film o lovu na blago te da prosvjedi nemaju nikakvog smisla. Godinama kasnije glumac je izjavio da Howardove adaptacije Brownovih djela nisu kvalitetne.
Njegov kolega Ian McKellen prvotno je mislio da se Brownov roman temelji na činjenicama, ali nakon što ga je pročitao shvatio je da je to samo lako štivo. To mu nije smetalo jer ne očekuje od avanturističkih filmova i romana da budu istiniti.
Howard je uz Da Vincijev kod snimio i dva nastavka - film Anđeli i demoni iz 2009. godine i Inferno iz 2016. Nijedan od tih filmova nije uspio ponoviti uspjeh Da Vincijevog koda, a isto tako, nije izazvao ni veliku pomutnju u Katoličkoj crkvi.
Filmovi Da Vincijev kod i Inferno u Hrvatskoj su dostupni na Netflixu. Film Anđeli i demoni može se kupiti putem aplikacije Google TV.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati