PRIZOR vozila za posipanje soli na cesti usred ljeta zvuči neobično, no upravo se to događa u nizozemskom gradu Hilversumu. Zbog visokih temperatura koje asfalt mogu zagrijati i na više od 50 stupnjeva Celzijevih, gradske vlasti odlučile su se na posipanje cesta solju kako bi spriječile oštećenje kolnika, piše NH Nieuws.

Razlog je u tome što se asfalt na velikim vrućinama omekšava. To se posebno događa na dijelovima ceste koji su cijeli dan izloženi suncu, ali i na raskrižjima, kružnim tokovima i drugim mjestima na kojima vozila često koče, skreću ili ponovno kreću. Kada preko takvog omekšanog asfalta prelaze teška vozila, površina se može deformirati, nastaju kolotrazi, a kamenčići iz asfalta mogu se početi odvajati.

Sol se koristi zato što privlači vlagu i pomaže u hlađenju površine. U Hilversumu ne posipaju suhu sol kao zimi, nego mokru slanu otopinu. Kada se ona nanese na vrući asfalt, vlaga postupno isparava i pritom hladi kolnik. Time se smanjuje ljepljivost asfalta i rizik da ga promet dodatno ošteti.

Hlađenje asfalta umjesto otapanja leda

"Svi koji nas vide gledaju nas u čudu, da. Pomalo je neobično", kaže Jeroen iz kabine svog kamiona. Ovaj vozač ustajao je rano ujutro tijekom toplinskog vala kako bi ceste u Hilversumu učinio sigurnijima. "Ovo radimo kako bismo ohladili ceste", objašnjava glasnogovornik općine Jeroen Oosterheert. "Riječ je o mokroj slanoj otopini. Kada je pospemo po asfaltu, vlaga iz nje isparava. Na taj način se asfalt hladi, što sprječava njegovo oštećenje."

Prema njegovim riječima, takva je mjera nužna tijekom toplinskih valova, poput onog koji je u lipnju zahvatio cijelu Europu. "Na nekim mjestima gdje smo mjerili temperatura je prelazila 50 stupnjeva. Vrućina omekšava asfalt i ako preko njega prelaze teška vozila, stvaraju se kolotrazi", kaže Oosterheert. To u konačnici dovodi do pucanja kolnika. "A to je ono što sada pokušavamo spriječiti", dodaje.

Zašto sol, a ne pijesak ili voda?

Oosterheerta ne čudi što stanovnici ljeti zbunjeno gledaju u vozila za posipanje. "Kada pomislite na akciju posipanja, sigurno vam ne pada na pamet da ćemo to raditi u pola osam ujutro na lijep i sunčan dan", kaže on. Većina ljudi posipanje soli povezuje s hladnim zimskim vremenom. "I to obično noću, po mogućnosti neposredno prije ledene kiše", dodaje. "No, eto, sol zapravo pomaže da asfalt ostane neoštećen i ljeti."

Posipanje cesta solju tijekom vrućih dana nije potpuna novost i već se primjenjivalo u drugim nizozemskim gradovima. Međutim, budući da je otopljena sol, koja sadrži klorid, štetna za okoliš, neke općine odustaju od te prakse.

Slične mjere koriste se i izvan Nizozemske, ali ne nužno uvijek sa solju. U Ujedinjenom Kraljevstvu lokalne službe tijekom toplinskih valova također na ceste šalju vozila koja se inače povezuju sa zimskim posipanjem. Ondje se, primjerice, po omekšanom asfaltu često posipaju pijesak, kamena ili granitna prašina kako bi upili omekšani bitumen i spriječili da se lijepi za gume. Britanska strukovna udruga Road Surface Treatments Association navodi da je to standardna praksa pri ekstremnim vrućinama.

Drugim riječima, problem nije samo nizozemski. Vrućina omekšava asfalt i u drugim europskim državama, ali se rješenja razlikuju: Nizozemci u nekim općinama koriste slanu otopinu, Britanci češće pijesak ili prašinu, a ponegdje se ceste hlade vodom. Cilj je svugdje isti - smanjiti ljepljivost i deformaciju kolnika dok temperatura ceste ne padne.

"Možete, na primjer, koristiti i pijesak", navodi Oosterheert alternativu. "A možete i prskati vodom - to su stvari koje se rade u drugim općinama. Ali to je kratkoročno rješenje. Sol djeluje nešto dulje - potreban je barem jedan dan da sve ispari i nestane."