BUDUĆNOSTI motora s unutarnjim izgaranjem je i dalje upitna. Iako je zabrana registracije novih benzinaca i dizelaša od 2035. godine donesena na razini EU, njemačka vlada sada planira u Bruxellesu zagovarati značajne prilagodbe.

Rasprava o zabrani se zahuktava

Odluka o zabrani donesena je u sklopu Uredbe EU o graničnim vrijednostima emisija CO₂ i Njemačka je ne može samostalno promijeniti. Međutim, plan je postići da se automobili s hibridnim pogonom ili oni s produživačem dometa (range extender) mogu registrirati i nakon 2035. godine.

Riječ je o vozilima koja pretežno voze na struju, ali imaju i mali motor s unutarnjim izgaranjem kao pomoćni generator. Čisti benzinci i dizelaši i dalje bi bili obuhvaćeni zabranom piše njemački najtiražniji automobilski magazin Auto Bild.

Stavovi unutar njemačke vlade su podijeljeni. Kancelar Friedrich Merz ističe kako ne smije biti "oštrog reza 2035. godine", dok se mnogi socijaldemokrati protive ublažavanju i žele se držati prvotnog plana. Upozorenja stižu i iz automobilske industrije. Šef Volkswagena, Oliver Blume, traži više vremena za tranziciju na e-mobilnost, tvrdeći da su dosadašnje prognoze bile preoptimistične.

Odluka pada u Bruxellesu

Koliko će Njemačka biti uspješna sa svojim prijedlogom, odlučit će se na europskoj razini. Europska komisija trenutno provjerava hoće li i u kojoj mjeri prilagoditi granične vrijednosti za vozne parkove, a rasprava o tome mogla bi započeti već ove godine. Tada će biti jasno hoće li njemački pristup postati europski kompromis.

Postavlja se pitanje: je li zabrana motora s unutarnjim izgaranjem koja dopušta iznimke i dalje prava zabrana? U suštini, ne bi bila, jer bi se primjenjivala samo na motore bez ikakve električne pomoći. Ostaje za vidjeti što će od samog pojma "zabrana" ostati nakon mogućeg ublažavanja. U prijevodu, blagi hibridi postaju realnost i fokus svih proizvođača.