Kina, SAD i Europa "ratuju" oko superjeftinih auta. Njemačka strahuje
EUROPSKA unija (EU) priprema odgovor na jeftina kineska električna vozila koja su prošle godine preplavila jedinstveno tržište, ali će pričekati europske izbore kako bi odlučila o mogućem uvođenju carina.
Odluka se očekivala 5. lipnja nakon devetomjesečne istrage o kineskim subvencijama proizvođačima električnih vozila, koju je Europska komisija pokrenula 4. listopada prošle godine. No, prema Der Spiegelu i Reutersu, do kratke odgode došlo je kako tema ne bi previše utjecala na predizbornu kampanju za europske izbore koji će se održati između 6. i 9. lipnja.
Istraga može trajati do 13 mjeseci, a nakon 9 mjeseci - koji istječu 4. lipnja - Komisija može uvesti prve protusubvencijske carine, objašnjava izvršna vlast EU. Komisija je u ožujku zatražila od carinskih vlasti da evidentiraju uvoz električnih vozila iz Kine, što bi moglo ukazivati na pripreme za uvođenje carina.
Pod lupom su posebno tri kineska proizvođača - najveći BYD, državni SAIC i Geely, u čijem je vlasništvu i švedski Volvo. Povjerenstvo provjerava jesu li dobili državne potpore koje su "narušile" tržište električnih vozila.
Forbes Slovenija je provjerio koliko bi visoke carine mogla nametnuti Komisija i kakve su u usporedbi s američkim carinama. Američki predsjednik Joe Biden je 14. svibnja podigao carine na niz strateški važnih kategorija proizvoda iz Kine, uključujući električna vozila. Time je dodatno pooštrio carine koje je 2018. i 2019. godine u kontekstu trgovinskog rata s Kinom uveo njegov prethodnik i ponovni kandidat za predsjednika SAD-a Donald Trump.
Hoće li carine biti preniske?
Američka istraživačka agencija Rhodium Group, koja se bavi pitanjima Kine, klimatskih promjena i energije, procjenjuje da će Komisija odlučiti o carinama na kineska električna vozila u iznosu od 15 do 30 posto. To neće biti dovoljno, kažu.
"Čak i ako su carine na višoj granici ovog raspona, neki će kineski proizvođači i dalje moći zaraditi na automobilima koje izvoze u Europu zbog značajnih troškovnih prednosti koje uživaju. Vjerojatno bi bile potrebne carine u rasponu od 40 do 50 posto, moguće čak i više za vertikalno integrirane proizvođače kao što je BYD, kako bi europsko tržište postalo neprivlačno za kineske izvoznike električnih vozila," napisali su istraživači Rhodiuma početkom svibnja.
Među razlozima za tu procjenu od 15 i 30 posto su prosječne carine u prošlim odlukama o Kini, koje su iznosile oko 24 posto. Veće su bile samo u slučajevima kada su u pitanju državne tvrtke – primjerice u sektoru čelika – ili kada tvrtke nisu surađivale s istražiteljima. Drugi razlog koji navode je taj što tri kineska proizvođača električnih vozila na meti Komisije surađuju u istrazi.
No kako izvještava Politico, Komisija je u pismima od 23. travnja upozorila sva tri kineska proizvođača da s istražiteljima nisu podijelili dovoljno informacija o subvencijama, poslovanju i opskrbnim lancima. To bi moglo značiti da ih čeka veća uvozna carina, jer će Bruxelles odlučivati na temelju "dostupnih činjenica" bez dostavljenih informacija.
Trenutno su carine na kineska električna vozila 10 posto. Svakih dodatnih 10 posto koštalo bi kineske izvoznike oko 920 milijuna eura godišnje na temelju podataka o prošlogodišnjoj trgovini, navodi Reuters.
Brz prodor
Prodor kineskih električnih vozila na europsko tržište bio je brz, a uvoz se gotovo utrostručio između 2019. i 2023. godine. U 2019. kineska su vozila činila nešto manje od sedam posto europskog uvoza, dok su prošle godine činila petinu. U istom je razdoblju europski izvoz u Kinu porastao za samo 0.4 posto.
Lani je EU uvezla kineskih električnih vozila u vrijednosti od 11,5 milijardi eura, što je 37 posto ukupnog uvoza električnih vozila. Osobito je sporan cjenovni jaz između domaćih i stranih proizvođača. Volkswagenov električni model ID.4 prodaje se za gotovo 50 posto više u Europi nego u Kini, a BYD naplaćuje gotovo dvostruko više od kineske cijene za svoj model Seal U Comfort u EU. Kineski proizvođači gubitak profita na zasićenom kineskom tržištu pokušavaju nadoknaditi višim cijenama u EU.
Europska automobilska industrija, koja čini sedam posto europskog bruto domaćeg proizvoda (BDP), podijeljena je oko uvođenja carina. Njemački proizvođači automobila, koji više ovise o Kini, protive se carinama zbog straha od odmazde azijske velesile, dok ih manje ovisni francuski proizvođači podržavaju, objašnjava Rhodium.
Kina je krajem siječnja otvorila antidampinšku istragu o uvozu alkoholnih pića iz Europe, što su stručnjaci vidjeli kao odgovor na francusko lobiranje za carine na kineska električna vozila. Francuska je glavni izvoznik alkoholnih pića iz EU u Kinu.
Američko zaoštravanje
Puno žešći je trgovinski rat između SAD-a i Kine koji je otvoren na više frontova, od poluvodiča i tehnologije njihove proizvodnje do čelika, aluminija, baterija za električna vozila pa i samih električnih vozila. U posljednjem pooštravanju, Bidenova administracija podigla je uvozne carine na kineska električna vozila s 25 posto na 100 posto, iako je postojeća razina uspješno odvraćala kineske proizvođače od izvoza u Sjedinjene Države.
Mjera obuhvaća kineski uvoz vrijedan više od 18 milijardi dolara, odnosno pet posto ukupnog uvoza iz te zemlje. Od toga daleko najveći udio čine litij-ionske baterije, dok se na kineska električna vozila odnosi oko 385 milijuna dolara. Prošle godine SAD je iz Kine uvezao nešto više od 12.000 kineskih električnih vozila. Ukupni uvoz električnih vozila u SAD iznosio je oko 24 milijarde dolara, što znači da kineska električna vozila čine samo jedan i pol posto uvoza.
Prema istraživačima iz Rhodium Groupa, Kina bi mogla uzvratiti istim carinama na američke automobile. "SAD je 2023. godine izvezao automobile u Kinu u vrijednosti od 6,2 milijarde dolara. S obzirom na postojeći višak kapaciteta u kineskom automobilskom sektoru, Kina bi lako mogla oponašati stopostotne carine na uvoz automobila iz SAD-a bez ozbiljne štete za vlastite potrošače", navodi se u izvješću.
U izjavi od 21. svibnja, Kineska gospodarska komora već je zaprijetila uzvratnim carinama na automobile iz SAD i EU. Kineski ministar vanjskih poslova Wang Ji također je bio kritičan prema američkom potezu, rekavši da su "neki u SAD-u poludjeli u nastojanjima da osiguraju unipolarnu američku dominaciju".
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati