Procijepljenost djece u Europi posljednjih godina stagnira ili pada, pokazalo je novo istraživanje koje je analiziralo podatke o cijepljenju protiv sedam bolesti u zemljama Europske unije od 1980. do 2024. godine. Od 2019. godine u 16 zemalja zabilježen je pad procijepljenosti za četiri ili više analiziranih cjepiva.
Cijepljenje se smatra jednom od najučinkovitijih javnozdravstvenih mjera, no znanstvenici upozoravaju da su neodlučnost i dvojbe oko cijepljenja u Europskoj uniji pridonijele padu procijepljenosti i ponovnoj pojavi bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem.
U Bugarskoj, Cipru, Irskoj, Nizozemskoj, Rumunjskoj i Švedskoj procijepljenost je pala za svih sedam analiziranih cjepiva. U Njemačkoj i Španjolskoj zabilježen je pad za pet od sedam cjepiva. U Francuskoj i Italiji procijepljenost je porasla za četiri cjepiva, a pala za tri.
Najniža stopa procijepljenosti u Rumunjskoj
Najviše stope procijepljenosti zabilježene su u Luksemburgu i Portugalu, gdje je za svih sedam analiziranih cjepiva procijepljenost iznosila najmanje 95 posto. Najniža je bila u Rumunjskoj, gdje je pala ispod 80 posto.
Znanstvenici navode da je pad procijepljenosti počeo između 2019. i 2022. godine, što se podudara s pandemijom covida-19 i razdobljem neposredno nakon nje. Kao jedan od mogućih razloga navode poremećaje u redovitim programima cijepljenja djece tijekom pandemije.
Upozoravaju da pad procijepljenosti povećava rizik od slabljenja kolektivne i individualne zaštite od zaraznih bolesti. "Potrebne su međunarodne, nacionalne i lokalne mjere kako bi se preokrenuli ovi trendovi", zaključili su znanstvenici.