ZNANSTVENICI su odredili domovinu svih modernih ljudi, javlja BBC. To je mjesto na jugu rijeke Zambezi u Africi.
Danas je to područje kojim dominiraju jame soli, ali nekada je na toj lokaciji bilo ogromno jezero koje je, prema znanstvenicima, bilo u središtu domovine naših predaka prije 200.000 godina.
Dugo se raspravljalo o lokaciji
Naši preci su prema otkrićima znanstvenika na tom mjestu živjeli tijekom 70.000 godina, sve dok se lokalna klima nije promijenila.
Potom su počeli ići dalje na plodne zelene površine, što je dovelo do budućih migracija iz Afrike.
“Već je neko vrijeme jasno da se anatomski moderni čovjek pojavio u Africi prije oko 200.000 godina”, rekla je profesorica Vanessa Hayes, genetičarka na Institutu za medicinska istraživanja Garvan u Australiji.
“Ono o čemu se dugo raspravljalo je točna lokacija tog pojavljivanja i posljedična disperzija naših najranijih predaka”, dodala je.
Ipak, njezin zaključak izaziva skepsu kod ostalih istražitelja tog područja.
“Raj uz jezero”
Područje o kojemu se govori nalazi se na sjeveru Bocvane. Istraživači misle da su se naši preci smjestili u blizini ogromnog jezera u Africi poznatog kao jezero Makgadikgadi.
“To je jako veliko područje, i bilo bi jako vlažno”, kaže Hayes.
“Zapravo bi pružilo odgovarajuće stanište za moderne ljude i divljač”, kaže.
Nakon što su tamo boravili 70.000 godina, ljudi su počeli ići dalje.
Promjene u klimi diljem regije su doveli do valova migracija prije 130.000 i 110.000 godina.
Prvi tadašnji migranti su otišli na sjeveroistok, a drugi val migranata je otišao na jugozapad, dok je treći dio populacije ostao na istom mjestu sve do danas.
Otkud dolaze ovi zaključci?
Ova priča se bazira na praćenju ljudskog obiteljskog stabla korištenjem stotina uzoraka mitohondrijskog DNK od Afrikanaca.
Kombiniranjem genetike i geologije te računalnih simulacija klimatskih modela znanstvenici su došli do slike toga kako je afrički kontinent mogao izgledati prije 200.000 godina.
Studija je objavljena u časopisu Journal, ali je dočekana s oprezom.
Jedan znanstvenik tvrdi kako se ne može rekonstruirati cijela priča o podrijetlu ljudi samo od mitohondrijske DNA.
Razni odgovori
Druge analize su dale različite odgovore, a otkrića fosila pokazuju na porijeklo u istočnoj Africi.
Profesor Chris Stringer iz Prirodoslovnog muzeja u Londonu, koji nije povezan s ovom studijom, dodao je kako je evolucija Homo sapiensa bila kompleksan proces.
“Ne možete uzeti mitohondrijsku DNK i njezinu distribuciju samu po sebi kako biste rekonstruirali pojedinu lokaciju za porijeklo modernog čovjeka”, rekao je.
“Mislim da se podaci previše rastežu jer gledate samo jedan mali dio genoma tako da vam to ne može dati cijelu priču o našem porijeklu”, zaključio je.
Stoga, moglo je biti puno domovina, a ne samo jedna koju trebamo otkriti.