DANAS je Uskrs, najveći kršćanski blagdan, kojim se slavi središnji događaj kršćanstva - kršćani vjeruju da je Krist uskrsnuo od mrtvih.

Noć uoči uskrsne nedjelje slavilo se vazmeno bdjenje, a mnogi smatraju kako je to najbogatiji liturgijski obred u Crkvi.

Obilježavanju Uskrsa prethodili su dani Velikoga tjedna pa se Crkva na Veliki četvrtak prisjećala Isusove posljednje večere, što je ujedno i spomendan ustanovljenja euharistije i svećeničkoga reda. Veliki petak bio je spomendan Isusove muke i smrti. Taj dan se nisu služile mise, nego se obilježava Muka Gospodnja. Velika subota bila je dan Kristova otpočinka u grobu i drugi dan vazmenoga trodnevlja pa je taj dan uvečer Crkva počela vazmeno bdjenje.

Molitve, procesije, obredne vatre, blagdanski spravljena jela i kolači i njihov blagoslov u uskrsnoj košari, bojenje uskrsnih jaja, uskrsno čestitanje i darivanje te pjesme u slavu Uskrsa tek su dio pučkih uskrsnih običaja.

No, za razliku od Božića, drugog velikog kršćanskog blagdana, Uskrs svake godine mijenja datum.

Ipak, postoji jasno pravilo kako se određuje na koju točno nedjelju se slavi ovaj blagdan.

Blagdan Uskrsa ne slavi se svake godine u isto vrijeme, nego u prvu nedjelju nakon prvoga proljetnoga punog mjeseca (uštapa). Budući da prvi proljetni uštap može biti između 22. ožujka i 25. travnja, Uskrs može biti samo tijekom određenog razdoblja.

Podrijetlo Uskrsa je u židovskom blagdanu Pashe pa su u katoličkoj liturgiji prisutni mnogi biblijski tekstovi koji podsjećaju na izlazak izabranoga naroda iz egipatskoga sužanjstva i prelazak preko Crvenoga mora.