KAKO smo već pisali na Indexu, Sveučilište u Zagrebu zauzelo je na listi Times Higher Education (THE) za 2023. godinu najgoru poziciju u posljednjih pet godina.
>Objavljen popis najboljih sveučilišta na svijetu. Zagrebačko je najgore ikad
Zagrebačko sveučilište na toj važnoj listi najboljih svjetskih sveučilišta od 2017. do danas bilježi kontinuirani pad. 2017. bilo je na poziciji 801+, 2018. i 2019. bilo je između 801. i 1000. mjesta, a 2020. je ispalo s popisa prvih tisuću sveučilišta na svijetu. U 2020. i 2021. bilo je između 1001. i 1200. mjesta. Ove je godine ušlo u kategoriju od 1201. do 1500. mjesta.
Splitsko sveučilište je bolje od zagrebačkog
Sva hrvatska sveučilišta bilježe pad na ovoj listi, no splitsko je ponovno završilo bolje rangirano od zagrebačkog, u kategoriji od 1001. do 1200. Sveučilište u Rijeci je na novoj ljestvici završilo u kategoriji 1501+, dok je prošle godine bilo među 1201+.
Sveučilište u Oxfordu opet je najbolje u svijetu, već sedmu godinu zaredom. Drugo mjesto zauzeo je Harvard, a Cambridge se s prošlogodišnjeg petog popeo na treće.
Rang-listom ove je godine obuhvaćeno više od 1799 sveučilišta iz 104 zemlje, što je najveći broj sveučilišta iz najviše zemalja ikada. Lista se temelji na 13 pokazatelja uspješnosti u četiri područja: poučavanju, istraživanju, prijenosu znanja i međunarodnoj perspektivi.
Sveučilišta u regiji bolja od UNIZG-a
Glavna sveučilišta u nama susjednim državama i ove su godine rangirana bolje od zagrebačkog. Sveučilište u Beogradu i Sveučilište u Ljubljani završili su u kategoriji između 801. i 1000. mjesta, a Sveučilište u Kragujevcu u kategoriji od 501. do 600. mjesta. Sveučilište u Beču, koje se u našim akademskim krugovima već godinama navodi kao primjer sveučilišta čiji je rektor proveo važne reforme, završilo je na 124. mjestu.
Razlozi pada hrvatskih sveučilišta
Postoje razni razlozi pada hrvatskih sveučilišta. Prije svega, na listi se posljednjih godina pojavljuju neka nova sveučilišta, od kojih su brojna kvalitetnija i bolje rangirana. Ove godine pojavilo se čak 137 sveučilišta više nego što ih je bilo prošle godine.
Osim toga, neka sveučilišta napreduju brže od hrvatskih pa, relativno gledano, hrvatska nazaduju.
Primjerice, među prvih 200 svjetskih sveučilišta sve je više kineskih, a svoj ranking ubrzano popravljaju i neka bliskoistočna.
Phil Baty, THE-ov stručnjak za sveučilišta, rekao je u srijedu za University World News da podaci pokazuju "ozbiljnu promjenu u ravnoteži snaga u globalnoj ekonomiji znanja u odnosu na tradicionalno dominantan zapadni svijet".
"Mislim da je ova promjena – globalno podizanje razine – dobra vijest za svijet. Rastuća plima podiže sve brodove: pristup vrhunskom obrazovanju otvara se globalno i pomaže u smanjenju odljeva mozgova iz zemalja u razvoju", rekao je.
"Sveučilištu u Zagrebu nevažno je što je loše"
Brojni članovi akademske zajednice smatraju da je problem također u hrvatskom sustavu visokog obrazovanja i lošem upravljanju Sveučilištem u Zagrebu. Naime, od kada je mjesto rektora na tom sveučilištu preuzeo Damir Boras, zajedno sa svojim bliskim suradnicima, ono uglavnom pada na svim relevantnim svjetskim listama, uključujući i THE-ovu i šangajsku.
Pavel Gregorić s Instituta za filozofiju podsjeća da rang-liste svjetskih sveučilišta postoje ponajprije kako bi poslužile kao orijentir upravama sveučilišta, budućim studentima, potencijalnim zaposlenicima i eventualnim partnerima u znanstvenim istraživanjima.
"Što je sveučilište više na svjetskim ljestvicama, to privlači više novca, kvalitetnije zaposlenike, bolje studente i jače partnere i onda se po tome procjenjuje uspjeh sveučilišta i onih koji njima upravljaju", tumači Gregorić.
Ističe da je Sveučilištu u Zagrebu "potpuno svejedno gdje je na svjetskim rang-listama i je li uopće na njima, jer ono ionako od države dobiva novac za studente koji ga upisuju po inerciji ili ne mogu ništa bolje te za plaće nastavnika, koji su većinom zadovoljni niskim standardom i još nižim zahtjevima, dok su znanstvena istraživanja toliko skromna i nekonkurentna da ozbiljnija partnerstva ionako ne dolaze u obzir".
Prema tome, zaključuje, "upravljanje Sveučilištem svodi se na neke druge stvari i ocjenjuje se po nekim drugim kriterijima, tako da su rang-liste za Sveučilište u Zagrebu blaženo irelevantne".
"Naime, rang-liste su relevantne samo za sveučilišta kojima financiranje ovisi o uspješnosti na međunarodnom planu, a hrvatska sveučilišta nisu takva", kaže Gregorić.
Kaže da su neki ministri znanosti u proteklih desetak i više godina pokušavali pomaknuti stvari s mjesta, međutim, ti su pokušaji bili ili osujećeni ili su bili nedovoljni.
"Nedavno je donesen Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji uvodi programsko financiranje s komponentnom koja će ovisiti o uspješnosti, no ta komponenta nije ni osobito velika ni presudna tako da je pitanje hoće li to biti dovoljno za značajniji iskorak hrvatskih sveučilišta", skeptičan je Gregorić.
U četiri glavna područja, primjerice, provodi se anketa o reputaciji sveučilišta, gledaju se omjer studenata i zaposlenika, omjer doktorata i prvostupničkih diploma, istraživačka produktivnost, istraživački utjecaj (mjereno kroz ostvarene citate), udio međunarodnih studenata i predavača, kao i transfer znanja. U tom je pogledu riječ o sposobnosti sveučilišta da pomogne gospodarstvu inovacijama, izumima i generalno znanjima.
Ovogodišnja rang-lista analizirala je preko 121 milijun citata iz više od 15.5 milijuna istraživačkih publikacija. Analizirani su i odgovori ankete koju je ispunilo 40.000 članova akademske zajednice diljem svijeta. THE je prikupio 680.000 podatkovnih jedinica od više od 2500 institucija koje su dostavile podatke za svjetski ranking sveučilišta za 2023.
Što je najvažnije da bi hrvatski znanstveni sustav bio bolji?
Janoš Terzić, profesor na Sveučilištu u Splitu, jedan od 15 najcitiranijih splitskih znanstvenika prema upravo objavljenoj analizi sveučilišta Stanford te kolumnist Indexa, kaže da je za neke promjene nabolje izuzetno važno da na ključna upravljačka mjesta dođu najstručniji kandidati jer će oni unaprijediti sustav.
"U akademskoj zajednici izbor primarno treba biti prema međunarodnim mjerilima znanstvene izvrsnosti. Izbor treba raditi po istim kriterijima po kojima se bira npr. direktor Harvarda. Pa neka od prijavljenih kandidata pobijedi onaj koji je po harvardskim kriterijima najbolji", kaže Terzić, koji smatra da uz takve unutarnje promjene također treba povećati ulaganje u znanost.
Koji bi trebali biti konkretni koraci?
Terzić vjeruje da bi za četiri najveća sveučilišta i najveće institute trebalo imati međunarodna povjerenstva sastavljena od vrhunskih stručnjaka koja bi birala njihova vodstva.
Postojeći sustav izbora vodećih ljudi smatra neadekvatnim te potencijalno koruptivnim. O načinu na koji se na Sveučilištu u Zagrebu godinama trgovalo pozicijama, napredovanjima u zvanjima, zapošljavanjima, projektima i sl. na Indexu smo već mnogo puta pisali.
>Otkrivamo misterij neshvatljive moći rektora Borasa
>INDEX OTKRIVA Boras na fakultetima postavlja svoje ljude i bori se da ne ode u mirovinu
>INDEX OTKRIVA Rektor Boras je najviše novca za istraživanje dao - sam sebi
"Ako ne želimo da nam međunarodni stručnjaci biraju vodstva, također je moguća jednostavnija opcija – da se izbori naprave potpuno demokratski te da se omogućiti svim nastavnicima i znanstvenicima da biraju čelnog čovjeka. Sadašnji obrazac izbora može biti prepušten, ne tvrdim da jest, pojedinačnim interesima, tj. 'ja glasam za tebe, a ti ćeš potom mojem fakultetu dodjeljivati koeficijente za zapošljavanje' ili slično", zaključuje Terzić.
Rijeka ima demokratskiji sustav i privlači sve više projekata
Senka Maćešić, prorektorica na Sveučilištu u Rijeci, koje posljednjih godina pokazuje značajan napredak u privlačenju sredstava EU, ali i na nekim rang-listama, kaže da njihova institucija ima izmijenjen sustav izbora rektora tako da u prvom krugu glasaju svi.
"Svi smo jako involvirani u sve politike EU, UNIRI je član sveučilišnog saveza YUFE, istraživačke mreže YERUN, broj projekata Horizon i drugih višestruko se povećao, a u svim pokazateljima THE ljestvice rastemo", kaže Maćešić.
No priznaje da je na ukupnoj THE ljestvici UNIRI također pao kao i UNIZG i UNIST.
"To je definitivno zato što je konkurencija sve brojnija. Mi smo potpisali i postojeće programske ugovore, brinemo o rangiranjima jer smo svjesni povezanosti položaja, reputacije i dostupnosti novih izvora financiranja. Ipak, svjesni smo da metrike nisu jedino na što treba svesti sveučilišta te da sve ljestvice imaju svoju komercijalnu stranu itd. Npr. ne možete adekvatno urediti svoje podatke u bazama publikacija kao što su Scopus i WoS dok ne platite licence za neki od njihovih alata. Pozicije na THE ljestvici također su pomalo relativne, odnosno značajno ovise o metodologiji ljestvice, pa smo mi na drugoj važnoj ljestvici, QS WUR 2023, bolji od Splita, a Zagreb je bolji od nas. Razliku tumačimo drugačijom metodologijom vrednovanja citiranosti", kaže Maćešić.