Vijesti o teškim posljedicama cijepljenja u Njemačkoj su dezinformacije

PROTIVNICI cijepljenja i epidemioloških mjera u Njemačkoj, ali i drugdje u svijetu, uključujući Hrvatsku, jedva su dočekali navodno priznanje visokog dužnosnika da su svo vrijeme bili u pravu. Pritom neki mediji, osobito konzervativni, koriste priliku da podsjete kako su njemačkog ministra zdravstva prof. Karla Lauterbacha svojevremeno smatrali herojem, "njemačkim Faucijem", te ga predstavljali kao nepokolebljivog zagovornika karantene i cijepljenja, da bi on sada konačno potvrdio strahove koje su mnogi osjećali prema cjepivima.

Naime, medijima i društvenim mrežama posljednjih su se dana proširile dvije vijesti iz kojih se činilo kako je cjepivo protiv covida-19 uzrokovalo jako puno teških nuspojava. No, to nije točno: u oba slučaja pogrešno su prenesene informacije na kojima se vijesti temelje.

Donosimo što je sporno u oba slučaja.

Prvo se pojavila vijest prema kojoj je njemački ministar zdravstva Lauterbach u emisiji na njemačkoj televiziji priznao da je cjepivo protiv covida-19 uzrokovalo jako puno teških nuspojava te se počela širiti kratka snimka na kojoj su njegove izjave izrezane kako bi antivakseri dobili svoju potvrdu o nuspojavama.

Zatim su gotovo svi hrvatski mediji prenijeli vijest od Deutsche Wellea (i Index) u kojoj je pisalo kako je Institut Paul Ehrlich, savezna ustanova za cjepiva, od početka cijepljenja registrirao 333.492 slučaja trajnih popratnih pojava (1,7 na 1.000 cjepiva) te 50.833 slučaja teških trajnih popratnih pojava (0,27 na 1.000 cjepiva). No, točna je informacija kako se radi o broju sumnji na nuspojave, a ne nuspojavama, kako i piše u originalnoj engleskoj verziji teksta.

U engleskoj verziji (kada se prevede na hrvatski) ta ključna rečenica glasi ovako: Institut Paul Ehrlich, njemački savezni institut za cjepiva i biomedicinske lijekove, registrirao je 333.492 slučaja sumnje na štetne nuspojave cijepljenja i 50.833 slučaja sumnje na ozbiljne nuspojave od početka kampanje cijepljenja: stopa prijavljivanja od 1.78 na 1000 doza cjepiva.

Očito je pogreškom u hrvatskoj verziji ispuštena riječ sumnja, što su iskoristili protivnici cijepljenja.

Sumnja na nuspojavu nije isto što i zabilježena nuspojava

Zašto je ta razlika važna?

Njemačka ima sustav prijavljivanja nuspojava koji je sličan američkom VAERS-u, europskom EudraVigilanceu i hrvatskom HALMED-u. Kako smo već pisali na Indexu, VAERS je pasivni sustav praćenja koji održavaju američka Uprava za hranu i lijekove te Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) koji pozivaju javnost da prijavljuje sve uočene ili sumnjive nuspojave nakon cijepljenja kako bi signali mogućih šteta mogli biti dalje istraživani.

No, od presudne je važnosti da se svi takvi izvještaji potvrde drugim aktivnim sustavima praćenja jer su unosi u VAERS-u vrlo podložni pristranosti u prijavljivanju i prisjećanju. CDC izričito upozorava da se VAERS ne može koristiti za zaključivanje o postojanju, učestalosti ili stopi komplikacija cjepiva. Svatko može VAERS-u, EudraVigilanceu, Institutu Paul Ehrlich ili HALMED-u prijaviti što god želi, bilo istinito ili ne.

Također, svaka osoba može prijaviti više nuspojava koje će se bilježiti odvojeno. Primjerice, netko može prijaviti oteklinu na mjestu cijepljenja, glavobolju i bolove u zglobovima i te tri nuspojave će se računati zasebno. Drugim riječima, bit će zabilježene tri nuspojave, iako je prijava jedna.

Nadalje, nuspojave se mogu prijaviti nakon svakog cijepljenja pa će se broj nuspojava dalje množiti i izgledati još veći u odnosu na broj cijepljenih. Tako jedna osoba koja se cijepila četiri puta može prijaviti 10-ak ili više nuspojava.

Štoviše, postoje dokazi da su VAERS u prošlosti koristile antivakserske grupe kako bi iznosile alarmantne procjene o štetnosti cjepiva.

Dakle, sumnja na nuspojave, bilo blage ili teške, samo je sumnja, a ne zabilježena nuspojava.

Također je važno istaknuti da vremenska koincidencija i kauzalnost nisu isto. Za očekivati je da će kod nekog postotka ljudi cijepljenje vremenski koincidirati s pojavom određenih zdravstvenih simptoma ili problema. Ljudi se razbolijevaju i umiru, cijepili se ili ne. Pritom ljudi imaju sklonost pripisati neki problem nekom događaju koji odskače od uobičajene rutine, a vremenski se podudara s uočavanjem problema.

Konačno, treba imati na umu da su neke nuspojave cjepiva slične posljedicama obolijevanja od covida jer se protein S stvoren na temelju koda mRNA cjepiva i na temelju virusnog koda ne razlikuju. Naprotiv, za očekivati je da će živi virusi koji se umnožavaju i šire po cijelom organizmu uzrokovati mnogo ozbiljnije posljedice nego mala količina mRNA koja se ubrizgava cijepljenjem, pokreće imunosni odgovor i vrlo brzo se razgrađuje u organizmu.

Primjerice, meta analiza 22 studije pokazala je da je rizik od miokarditisa sedam puta veći kod oboljelih od covida-19 nego kod cijepljenih. To još više vrijedi i za stvaranje ugrušaka i Guillain-Barréov sindrom. O tome smo dosta pisali na Indexu još u jeku pandemije u skladu sa situacijom i dostupnim studijama (dolje navodimo samo neke).

>>Upala srca najčešća je nakon druge doze kod mladih muškaraca. Treba li je se bojati?

>>Koliki je rizik od krvnih ugrušaka kod cjepiva Pfizera i Moderne?

>>Kolika je korist od AstraZenece, a koliki rizik? Ovo su tablice po dobi i izloženosti

Krivotvoreni video

Drugi dio problema je u tome što se posljednjih dana društvenim mrežama proširio video koji je postao viralan (dolje), a koji potpuno iskrivljuje kontekst i poruke koje je u razgovoru za njemačku televiziju dao Lauterbach.

Taj video kompilacija je djelića emisije Heute journal njemačke televizijske mreže ZDF (Zweites Deutsches Fernsehen), koja je objavljena 13. ožujka 2023.

Prije svega, videozapis koji je postao viralan toliko je sitno izrezan da traje samo 45 sekundi, dok izvorni prilog traje više od 11 minuta.

Primjerice, iz viralnog videa izrezan je dio u kojem Lauterbach ističe da su teške nuspojave cjepiva vrlo rijetke, da je njihova učestalost manja od jedne na 10.000 cijepljenja.

Nadalje, kada ga je novinar ZDF-a Christian Sievers pitao zašto je u ljeto 2021. nastavio govoriti da cjepiva nemaju nuspojave, Karl Lauterbach je rekao:

"To je bilo pretjerivanje koje sam jednom napravio u jednom nepromišljenom tvitu, ali nije predstavljalo moj pravi stav. U više navrata, i prije toga, govorio sam o nuspojavama cijepljenja."

U viralnom videu cijela druga rečenica je izrezana.

Lauterbach u razgovoru također ističe da su teške nuspojave koje se vide nakon cijepljenja slične simptomima dugog covida, a toga nema u viralnom videu.

Nadalje, tvrdi da je cijelo vrijeme bio svjestan nuspojava, da je njihov broj postojan te da cijepljenje značajno nadmašuje rizike koje donosi obolijevanje.

"Uvijek sam bio svjestan brojeva. Ostali su relativno stabilni. Ova se cjepiva koriste diljem svijeta. Jedna nuspojava na 10.000: neki će možda reći da je to puno, a neki će reći da nije.

No činjenica je da je to cjepivo koje štiti od vrlo ozbiljne bolesti. I, usput, vrlo često također smanjuje rizik od dugotrajnog covida, što ima sličnosti s onim što vidimo ovdje s postvaks sindromom.

Dakle, koristi od cijepljenja nadmašuju rizike", rekao je Lauterbach u razgovoru.

Zanimljivo je da hrvatski mediji nisu zabilježili da se u intervjuima s Lauterbachom posljednjih dana više adresira ozbiljan problem liječenja dugog covida nego 'post-vaca'. 

Ovdje treba podsjetiti da je smrtnost od covida-19 prema časopisu Nature u razvijenim zemljama bila IFR = 0.79 - 1.82%, što znači oko 15 smrti na 10.000 inficiranih.

Više studija (1) (2) pokazalo je da su cjepiva do ljeta 2022. spasila oko 20 milijuna života.

Kaić: Cjepiva imaju nuspojave, no još uvijek su bolja od necijepljenja

Dr. sc. Bernard Kaić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo rekao je za Index da cjepiva protiv covida doista imaju neke ozbiljne nuspojave, od kojih se može i umrijeti.

"No učestalost tih nuspojava toliko je niska da je općenito primjena cjepiva opravdana jer se cijepljenjem sprječava znatno veći broj komplikacija i smrti od bolesti", rekao je Kaić.

"Učestalost ozbiljnih nuspojava cjepiva protiv covida ovisi o vrsti cjepiva, dobi i spolu cijepljene osobe, što je uzeto u obzir pri davanju preporuka o cijepljenju te je u preporukama navedeno koje je cjepivo preporučljivo za koju kategoriju stanovništva", pojasnio je.

Također, nije zgoreg ponoviti da se u europskim zemljama ne bilježi povećanje viška smrtnosti zbog cijepljenja, što često, pa i ovim povodom, tvrde protivnici cijepljenja. Naprotiv, od njegova uvođenja početkom 2021. višak smrtnost postojano se smanjuje i trenutno, budući da je sezona respiratornih bolesti prošla te da su mnogi ranjivi umrli tijekom pandemije, u EU imamo manjak smrtnosti u odnosu na pretpandemijski prosjek (grafikon dolje).