Vrhovni sud potvrdio je raniju presudu Županijskog suda u Zagrebu i odbio žalbu udruge Ordo iuris protiv osnivača Indexa Matije Babića. Udruga je tužila Babića zbog Facebook statusa koji joj se nije svidio.
Osnivanje Zaklade za pravnu kulturu Ordo Iuris najavio je 2019. godine John Vice Batarelo, nakon što je njegova Udruga Vigilare izgubila spor protiv Ive Josipovića. Batarelo je tada kao cilj svoje udruge naveo "vođenje brige o pravnim pitanjima i predmetima, pružajući odgovarajuću savjetodavnu i financijsku pomoć onima koji se nađu na udaru protukršćanskih mjera u javnosti, na radnom mjestu ili u medijima".
Katoličkim aktivistima zasmetao je status Matije Babića iz travnja 2020. kad je problematizirao činjenicu što su zatvoreni kafići, restorani i razni biznisi, a dopuštena procesija na Hvaru. Bilo je to, podsjetimo, usred pandemije. Cijela država je praktički bila zatvorena, kretanje van općina bilo je zabranjeno, a ljude se pozivalo da ostanu kući.
No, procesija na Veliki petak na Hvaru je dopuštena pod izlikom da se radi o tradiciji. To je izazvalo brojne reakcije u javnosti koju se tih dana upozoravalo da ne izlazi van ako baš ne treba.
Udruzi su zasmetali i statusi u kojima se Matija Babić osvrće na naredbu mostarskog biskupa da vjernici moraju dolaziti u crkve unatoč pandemiji te odluku Srpske pravoslavne crkve da se vjernike u Srbiji pričešćuje istom žlicom.
Vrhovni sud: Matija Babić nije diskriminirao vjernike
Vrhovni sud sada u svojoj presudi navodi da je žalba Batarelove udruge neosnovana i da se odbija. Sud je odbacio tvrdnje udruge Ordo iuris koja navodi da je Babić svojim objavama na Facebooku uznemiravao i diskriminirao pripadnike katoličke, pravoslavne i židovske vjeroispovijesti.
Sudačko vijeće Vrhovnog suda se složilo s ranijom presudom da se u ovom slučaju "ne radi i ne može raditi ni o jednom pojavnom obliku diskriminacije".
"Ovakav je zaključak pravilan jer sporne objave tuženika, upravo suprotno, ukazuju na postojanje pozitivne diskriminacije pripadnika spomenutih kategorija koja se ogleda u stavljanju u povoljniji položaj pripadnika spomenutih vjerskih zajednica od cjelokupne ostale populacije u okolnostima borbe protiv širenja bolesti koronavirusa pandemijskih razmjera", piše u presudi.
"Objave pozivaju na ukidanje nejednakosti"
Sud podsjeća da je u vrijeme pisanja ovih objava pandemija koronavirusa bila ne samo prijeteća nego i stvarna opasnost koja je prijetila svim slojevima i kategorijama društva.
"Spornim objavama tuženik, u bitnom, nastoji ukazati i ukazuje na nepostojanje objektivnog i razumnog opravdanja za izuzimanje konkretnih vjerskih okupljanja iz ostalih ograničenja", piše u presudi.
Babićeve objave ne predstavljaju diskriminaciju, nego upozoravaju na potrebu ukidanja nejednakosti koje su posljedica odluka Stožera, navodi sud.
"Naime, jezik kojeg koristi tuženik u svom izražavanju u spornim objavama je grub, agresivan, neugodan, oštar, nemilosrdan i kao takav podesan za uznemiravanje. Ali ni takav način izražavanja nema za cilj niti predstavlja stvarnu povredu dostojanstva vjernika u okolnostima konkretnog slučaja", kaže sud i naglašava da u Babićevim objavama nema obilježja diskriminacije.