Foto: FAH/IDIZ
Studija je provedena u suradnji s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu u 28 zagrebačkih osnovnih škola, na uzorku od 1050 učenika sedmog razreda i 1062 učenika četvrtog razreda.
Jedan od najvažnijih nalaza nove studije jest da mladi pokazuju vrlo visoke razine optimizma, da dosta vjeruju u svoje mogućnosti kao i u budućnost Hrvatske i svijeta. No s druge strane, iz rezultata se može iščitati da su stariji i bolji učenici sedmih razreda u tom smislu kritičniji (grafikon dolje)
"Bolji učenici sedmih razreda svjesniji su realnosti pa im raste kritičnost prema društvenom okruženju u kojem se nalaze. Pokazuje se da su u tri godine učenici ipak postali zreliji i kritičniji prema svijetu, vjerojatno pod utjecajem medija, roditelja i okruženja“, kaže za Index koautorica istraživanja dr. sc. Iva Košutić iz IDIZ-a.
"Mladi u četvrtom razredu još nemaju značajnije diferenciranu sliku između Hrvatske, Europe i svijeta i uglavnom s optimizmom gledaju na vlastiti uspjeh i na budućnost Hrvatske. No s druge strane, najbolji učenici sedmih razreda najkritičniji su prema budućnosti Hrvatske u narednih 20 godina. Mislim da je to nešto što bi nas trebalo zabrinuti – da najbolji, najambiciozniji i najuspješniji mladi možda uopće ne vide svoju budućnost u Hrvatskoj. Studija je rađena u osnovnim školama. Da je rađena u srednjim, pesimizam učenika vjerojatno bi se još više povećavao“, ističe naša sugovornica iz IDIZ-a.
Žele siguran posao, ali ne da budu poduzetnici
Još jedan zanimljiv rezultat istraživanja je onaj koji pokazuje što je mladima najvažnije kod budućeg posla.
Na prvom mjestu im je da rade ono što vole, što je očekivano. No već na drugom mjestu im je sigurnost posla. To im je mnogo značajnije nego da im posao bude dinamičan i pun izazova. Posao u kojem bi vodili i organizirali rad drugih, što je karakteristika zanimanja poduzetnika, poslodavaca i menadžera pri samom je dnu ljestvice privlačnosti.
"Sigurnost posla izbila je na sam vrh ljestvice poželjnosti poslova. Iskustva roditelja i informacije iz medija vjerojatno mladima ukazuju na opću nesigurnost u gospodarstvu i političkoj situaciji u državi koje već dugo traju. Osim toga čini se da naše školstvo još uvijek nedovoljno potiče poduzetnost, proaktivnost i inicijativu kako se to radi drugdje u svijetu. Kod nas se uglavnom uči – slušaj, sjedi i radi što ti se kaže. Manje je odgovornosti prepušteno učeniku, a nedovoljno se uči samostalnost, samopouzdanje i poduzetnički duh. Također se nedovoljno potiče kritičko razmišljanje“, kaže Košutić.
Treća najvažnija stvar sedmašima je dobra plaća.
Fakultet je svima važan
Rezultati također pokazuju da mladi pridaju veliku vrijednost obrazovanju. U sedmom razredu njih čak 75 posto želi završiti fakultet, a slično visoke ambicije imaju i njihovi roditelji. Očito je da mladi obrazovanje doživljavaju kao neki element koji će im osigurati kvalitetniji život.
„Nažalost, podaci pokazuju da neće svi uspjeti upisati fakultet. Oni u sedmom razredu očito još nisu sposobni objektivno ocijeniti vlastite sposobnosti, ali ni sredstva koja će imati za studiranje“, kaže Košutić.
Tako visoke aspiracije, među ostalim, pokazuju da mladi nisu dovoljno informirani o perspektivama koje im otvara strukovno obrazovanje.
„Strukovno obrazovanje očito nije toliko atraktivno učenicima sedmih razreda kao gimnazijsko i četverogodišnje srednje obrazovanje koje tradicionalno vodi do fakulteta. To pokazuje da bi ih trebalo bolje informirati o mogućnostima koje im pruža strukovno obrazovanje“, poručuje Košutić.