Nova šefica Jankomira o Perišu: Neki koji su sudjelovali i dalje rade s pacijentima
NOVA vršiteljica dužnosti ravnatelja Klinike za psihijatriju Sveti Ivan u zagrebačkom Jankomiru, Lidija Hrastić-Novak, potvrdila je danas da dio zaposlenika koji su sudjelovali u događajima koji su prethodili smrti 32-godišnjeg Kristiana Josipa Periša i dalje radi u bolnici. Najavila je analizu njihove radnopravne odgovornosti, nakon koje bi mogle uslijediti mjere protiv pojedinih zaposlenika.
Govorila je i o tvrdnjama da se u bolnici jastuci rutinski koriste prilikom sputavanja pacijenata, kašnjenju bivše ravnateljice s pregledom snimke videonadzora te nepravilnostima u postupanju zaposlenika.
Podsjetimo, Periš je preminuo 21. listopada u toj bolnici, a zbog sumnje na teško ubojstvo pod istragom su četvorica bolničkih tehničara. Njegova smrt otvorila je niz pitanja o postupanju medicinskog osoblja, uprave bolnice i nadležnih institucija.
"Neki zaposlenici koji su sudjelovali u događaju i dalje rade"
Na pitanje jesu li se neki od desetak zaposlenika koji se pojavljuju na snimci događaja vratili radu s pacijentima, Hrastić-Novak potvrdila je da dio njih nije ni otišao na bolovanje.
"Neki od tih koji su sudjelovali u cijelom događaju, u raznim fazama, jer to se odvijalo kroz dvije smjene, nisu ni otišli na bolovanje. Neki su i dalje radno aktivni, obavljali su svoja dežurstva i svoje poslove", rekla je, prenosi N1 televizija.
Dodala je da su neki zaposlenici otišli na bolovanje odmah nakon događaja, a drugi nekoliko dana poslije.
Novinari su je pitali mogu li još neki zaposlenici koji su sudjelovali u događaju dobiti otkaz.
"Kad je pitanje radne odgovornosti, to nije nešto što se može napraviti preko noći. Morate pregledati niz aktivnosti, provjera i izvješća te s pravnom službom i odvjetnikom vidjeti koja je težina eventualne povrede radne obveze da bismo mogli izreći određene mjere", odgovorila je.
Naglasila je da je analiza u tijeku i da bi uskoro trebala biti završena.
Što je s odgovornošću liječnika?
Na pitanje o odgovornosti liječnika, uključujući specijalizanta, dežurnu liječnicu i voditeljicu odjela, rekla je da će nadležna tijela utvrđivati eventualnu kaznenu i drugu odgovornost.
"Ja u ovom času ne bih o tome sudila. Kao ravnateljica prosudit ću o njihovoj odgovornosti u smislu radnih odnosa", rekla je.
Osvrnula se i na nepravilnosti koje su novinari spomenuli pozivajući se na preliminarne nalaze zdravstvene inspekcije.
"Nisu sve nesukladnosti kod svakog od uključenih identične. Gleda se je li netko uopće podnio izvješće, je li netko podnio nepotpuno izvješće. Nisu ni težine povreda radnih obveza identične", objasnila je.
Bolnica će zato pojedinačno analizirati postupanje svakog zaposlenika i nakon toga odlučiti o mogućim mjerama.
Pitali su je bi li odmah pogledala snimku. "Pa pogledala bih"
Jedno od ključnih pitanja odnosilo se na postupanje bivše ravnateljice Majde Grah, koja je snimku videonadzora pregledala tek 4. studenoga, iako je još 24. listopada naložila njezino čuvanje.
Hrastić-Novak nije željela izravno ocjenjivati postupanje svoje prethodnice.
"Nemam nadležnost i nisam u mogućnosti govoriti o postupanju svoje prethodnice. Svaki ravnatelj zna svoje obveze. Nisam tada bila zaposlenica ove ustanove niti sam sudjelovala u cijelom procesu i ne znam koji su sve elementi bili prisutni i zašto je do određenih kašnjenja došlo", rekla je.
Novinari su je potom pitali bi li ona, da se danas dogodi sličan incident, odmah pogledala snimku nadzorne kamere.
Odgovorila je da ima dugogodišnje iskustvo u upravljanju zdravstvenim ustanovama te da bi njezino postupanje možda bilo drukčije.
Na ponovljeno pitanje što bi konkretno napravila rekla je da bi se u najkraćem mogućem roku osobno angažirala kako bi utvrdila što se dogodilo.
"Dakle, pogledali biste zapis videokamere?" upitali su je novinari. "Pa pogledala bih", odgovorila je.
Priznala da je bivša ravnateljica zakasnila s dopisom Ministarstvu
Na pitanje je li bolnica bila dužna obavijestiti policiju i Ministarstvo zdravstva o Periševoj smrti, Hrastić-Novak potvrdila je da postoje zakonske obveze obavještavanja u slučajevima sumnjivih i neočekivanih smrti.
Objasnila je da je bivša ravnateljica trebala prikupiti informacije od većeg broja zaposlenika, što je, prema njezinim riječima, bilo otežano jer su neki otišli na bolovanje.
"Ravnateljica je vjerojatno željela dobiti cjelovitu sliku i sve informacije. Ali opet kažem, nije na meni da govorim u njezino ime", rekla je.
Potom je potvrdila da je došlo do kašnjenja u obavještavanju Ministarstva zdravstva.
"Ona je, hajdemo reći, zakasnila s dopisom prema Ministarstvu, ali je prethodno, kad je dobila informacije i vidjela sve, sazvala Upravno vijeće i obavijestila ga", rekla je.
Na dodatna pitanja o postupanju Grah ponovila je da ne može govoriti u njezino ime.
Je li jastuk bio dio nepisanog protokola?
Novinari su novu ravnateljicu pitali i o tvrdnjama bivših zaposlenika i pacijenata da se jastuk u bolnici redovito koristio pri sputavanju pacijenata, kao dio nepisanog protokola.
Hrastić-Novak rekla je da će provjeriti postoje li takva pravila i jesu li u skladu s propisima.
"Sigurno ću se informirati kod kolega da vidim koji se sve protokoli primjenjuju, pogotovo kad govorite o nepisanim pravilima. Pogledat ću je li to sukladno algoritmima postupanja i pravilnicima. Sve što nije sukladno bit će promijenjeno", poručila je.
Pokušala je objasniti zbog čega bi se jastuk mogao koristiti.
"Ako se koristio jastuk, kao što ste vi čuli i pročitali, tako sam i ja, da je služio ili služi da se osoba zaštiti od ugriza ili od sline, odnosno kapljičnog širenja, tada se sigurno ne radi pritisak jastukom", rekla je.
Naglasila je da time ne opravdava korištenje jastuka. "Ja ga uopće ne želim pravdati jer, ako to nije pisana doktrina, onda se to ne treba raditi", poručila je.
Na pitanje kako nije znala za navodnu redovitu uporabu jastuka odgovorila je da do petka, 13. studenoga, nije bila zaposlenica bolnice.
Ne zna je li pronađen bokser
Novinari su je pitali i je li pronađen bokser koji se spominjao u javnosti u vezi sa slučajem. "Ne bih znala", kratko je odgovorila.
Na pitanje ima li bolnica druga zaštitna sredstva koja bi se mogla koristiti umjesto jastuka, poput posebnih maski kroz koje pacijent može disati, rekla je da trenutačno nema pouzdane informacije.
"Mislim da postoji, ali ovaj čas nemam saznanja", rekla je. Dodala je da nije psihijatrica i da ne može odmah odgovoriti na sva pitanja o postupcima sputavanja.
"Ako slučajno u ovoj bolnici tih sredstava nema, onda će ih za dan ili dva biti", najavila je.
Želi razgovarati s policijom o intervencijama u bolnici
Hrastić-Novak osvrnula se i na pitanje postupanja policije tijekom događaja koji su prethodili Periševoj smrti.
Rekla je da još nema sve informacije o tome što se dogodilo, ali da prema njezinim saznanjima policija nije intervenirala unutar bolnice.
"Policija je možda i došla, ali nije intervenirala jer je neko pravilo policije, barem ove koja dolazi s pacijentima, da ne interveniraju unutar bolnice", rekla je.
Najavila je da će, vjerojatno već ovog tjedna, zatražiti razgovor s nadležnom policijskom upravom kako bi se dogovorila bolja suradnja u kriznim situacijama.
Na bolovanju između 10 i 12 posto zaposlenika
Nova ravnateljica iznijela je i podatke o broju zaposlenika na bolovanju nakon Periševe smrti.
Prema njezinim okvirnim podacima, bolnica ima između 417 i 420 zaposlenika, a trenutačno je na bolovanju između 10 i 12 posto njih.
Navela je da je riječ o otprilike sedam liječnika i nešto manje od 40 medicinskih sestara i tehničara.
Dio bolovanja povezuje sa stresom zbog tragedije. "Nitko ne može ostati ravnodušan na takav događaj. Dio zaposlenika sigurno je završio na bolovanju zbog akutnog stresa", rekla je.
Tvrdi da bolnica unatoč tome neometano radi te da su svi odjeli i smjene pokriveni. Prema njezinim riječima, tijekom vikenda broj prijema pacijenata bio je čak nešto veći nego inače.
Zaposlenicima je osigurana psihološka pomoć, a bolnica je od MUP-a zatražila i zaštitu za djelatnike koji su primali prijetnje.
Najavila zapošljavanje medicinskih sestara i njegovatelja
Hrastić-Novak najavila je nova zapošljavanja za koja bolnica već ima suglasnost Ministarstva zdravstva.
Prema njezinim okvirnim procjenama, planira se zaposliti između 15 i 20 medicinskih sestara te oko 20 njegovatelja. Spomenula je i mogućnost zapošljavanja još sedam liječnika, ali je naglasila da još provjerava podatke.
Natječaj bi trebao biti objavljen tijekom ovog tjedna.
Bolnica je uvela i 24-satnu zaštitarsku službu, koja bi trebala trajno ostati u ustanovi.
Najavila je dodatne edukacije zaposlenika u suradnji s Klinikom za psihijatriju Vrapče, posebno o humanom sputavanju pacijenata, te edukacije iz reanimacije u suradnji sa zagrebačkom hitnom medicinskom službom.
Planira i osnivanje posebno educiranih timova za hitne intervencije s izrazito uznemirenim pacijentima, koji bi bili dostupni tijekom cijelog dana.
Nalaz unutarnjeg nadzora neće objaviti
Potvrdila je da je unutarnji nadzor bolnice završen te da je nalaz dostavljen DORH-u, zdravstvenoj inspekciji Ministarstva zdravstva i nadležnom povjerenstvu za zaštitu osoba s duševnim smetnjama.
O sadržaju nalaza, međutim, nije željela govoriti.
"On je prema pravilima struke i zakonu dostupan nadležnim tijelima. O njegovu sadržaju nemam ovlasti govoriti", rekla je.
Dodala je da će nadležna tijela odlučiti koje informacije mogu iznijeti u javnost.
Na pitanje o mogućem proširenju kaznene istrage odgovorila je da nema posebnih saznanja jer su taj dio postupka preuzela nadležna tijela.
O pritužbama pacijenata
Novinari su je pitali i o svjedočanstvima bivših pacijenata koji su posljednjih dana javno govorili o postupanju u bolnici.
Hrastić-Novak rekla je da svaku pritužbu treba analizirati i utvrditi što se doista dogodilo.
Pritom je ustvrdila da osobe s duševnim smetnjama mogu imati različitu percepciju postupanja prema njima, zbog čega je, prema njezinim riječima, važno provjeriti sve okolnosti.
Na izravno pitanje je li nakon Periševe smrti povećan broj pritužbi pacijenata odgovorila je da nije.
Na kraju je još jednom izrazila sućut Periševoj obitelji i poručila da joj je cilj spriječiti ponavljanje takvog događaja.