Foto: DPA/Pixsell
Unatoč tome što je drevna građevina stara gotovo 5000 godina, te tome što se u njoj već stoljećima provode arheološka istraživanja, nova studija, predstavljena u časopisu Nature, pokazuje da nas ona još uvijek uspijeva iznenaditi.
Voditelji istraživanja Mehdi Tayoubi iz Instituta HIP u Francuskoj i Kunihiro Morishima sa Sveučilišta u Nagoyi u Japanu u svojem izvješću ne tvrde izravno da je šupljina u strukturi koju su otkrili prostorija, međutim, ističu da su s razlogom uvjereni da je ona arhitektonsko svojstvo piramide. Nitko ne može sa sigurnošću reći što bi se sve moglo nalaziti u odajama, no egiptolozi smatraju da ne treba isključiti mogućnost da ondje postoje razni pogrebni artefakti.
Kozmičke zrake
U novom otkriću posebno je zanimljivo to što je ono ostvareno uz pomoć elementarnih čestica miona koje na Zemlju stižu iz svemira. One imaju neobično svojstvo da vrlo slabo reagiraju s materijom tako da mogu prodrijeti kroz debele slojeve čvrstih materijala kao što su kameni blokovi piramida.
Na temelju gustoće kozmičkog zračenja znanstvenici su utvrdili da bi šupljina mogla biti duga najmanje 30 metara.
Ovu tehniku istraživanja predložio je još 1960-ih fizičar Luis Alvarez. No ona se tek u novije vrijeme, zahvaljujući razvoju tehnologije, koristi za otkrivanje raznih arheoloških, ali i drugih struktura – primjerice vojnih tunela u Afganistanu ili zbivanja u unutrašnjosti vulkana.
Mioni nastaju u interakcijama kozmičkih zraka s atomima u gornjim dijelovima atmosfere. Oni u Zemlju udaraju brzinama koje su blizu brzine svjetlosti. Čvrsti materijali apsorbiraju ih samo djelomično. Znanstvenici na temelju njihovih putanja i gustoće mogu odrediti kroz kakve materijale prolaze.
„Slično kao X zrake koje prolaze kroz tijelo i omogućuju snimanje kostiju, ove elementarne čestice zadržavaju kvazi-linearne putanje dok prolaze kroz stotine metara stijena prije nego što se raspadnu ili se apsorbiraju“, pišu autori u svojem izvješću.
Strukture u piramidi
Keopsova piramida izgrađena je u vrijeme egipatske 4. dinastije negdje između 2613. i 2494. pr. n. e. Dao ju je izgraditi Keops, odnosno Kufu, koji je vladao od 2509. do 2483. pr. n. e. Kada je dovršena, sa svojih 146 metara bila je najviša građevina na svijetu više od 3800 godina. Najstarije je svjetsko čudo. Smatra se da je u izgradnji 20 godina sudjelovalo oko 100 tisuća ljudi. Svaki kamen visok je 2 m, a neki su dugi oko 5 m. Procjenjuje se da ih ima oko 2,3 milijuna.
U piramidi su do sada otkrivene tri prostorije: kraljeva odaja, kraljičina odaja i nedovršena prostorija u podnožju piramide. Uz njih se ondje nalazi i velika galerija, koso položen hodnik dug 46,7 metara, visok 8,6 metara, a širok dva metra. U ove prostorije izvorno se ulazilo kroz silazni otvor na sjevernoj strani piramide, no turisti danas ulaze kroz tunel koji je negdje oko 820. navodno prokopao kalif Ma'mun. Ne postoje nacrti konstrukcije piramide. Jedino što se sačuvalo su papirusi koji opisuju kako se njezina gradnja odvijala logistički.
Novootkrivena prostorija smještena je iznad velike galerije. Nazvana je ScanPyramids Big Void, a njezino postojanje potvrđeno je trima različitim tehnikama detekcije miona i trima neovisnim analizama.
„Ovi rezultati predstavljaju prijelomni događaj u razumijevanju Keopsove piramide i njezinih unutrašnjih struktura. Iako trenutačno nema informacija o ulozi ove praznine, otkriće pokazuje kako suvremena fizika može baciti novo svjetlo na svjetsko arheološko nasljeđe“, pišu autori.