Svijet je u srpnju shvatio kako će ljeto izgledati s globalnim zatopljenjem od 1.5 stupnjeva Celzijevih - pragom ispod kojeg bi planet trebao ostati, upozoravaju znanstvenici, a kojem se sve više približava posljednjih godina.
Prosječna globalna temperatura u srpnju, dosad najtoplijem mjesecu, bila je oko 1.5 stupnjeva Celzijevih toplija od predindustrijske ere koja je završila do kraja 19. stoljeća, izvijestila je u utorak Služba Europske unije za klimatske promjene Copernicus.
Objava je uslijedila nakon niza smrtonosnih toplinskih valova i nevjerojatnih temperaturnih rekorda na nekoliko kontinenata, kao i neviđene vrućine oceana diljem svijeta. Znanstvenici s Copernicusa kažu da prvi ljetni mjesec koji je premašio 1.5 stupnjeva nudi uvid u buduća ljeta, piše CNN.
Prag od 1.5 stupnjeva je značajan jer ga znanstvenici smatraju ključnom prekretnicom za planet, nakon koje će šanse za ekstremne vrućine, poplave, suše, šumske požare i nestašice hrane i vode postati još nepovoljnije za život kakav poznajemo.
To je cilj koji su znanstvenici postavili u Pariškom sporazumu iz 2015. da minimiziraju štetu od klimatske krize i istovremeno daju vremena da se društvo i gospodarstvo odviknu od fosilnih goriva koja zagrijavaju planet.
"Kako temperature nastavljaju rasti, učinci će postajati sve ozbiljniji"
Ovo nije nešto što se događa dnevno ili mjesečno. Znanstvenici su posebno zabrinuti da će globalna temperatura dugoročno ostati iznad 1.5 stupnjeva. Do 2022. svijet se zagrijao za oko 1.2 stupnja.
"Iako probijanje praga od 1.5 stupnjeva na dan, tjedan ili mjesec nije isto što i probijanje kroz dugoročni prosjek, važno je pratiti koliko često i koliko dugo prelazimo taj prag. Kako temperature nastavljaju rasti, učinci će postajati sve ozbiljniji", rekla je Rebecca Emerton, znanstvenica s Copernicusa.
Posljednjih nekoliko godina posve se jasno pokazalo da svijet već osjeća alarmantne učinke klimatske krize na koje mnogi nisu spremni. Ako se planet nastavi zagrijavati, ističe Emerton, svijet će se suočiti s još ekstremnijim vremenskim prilikama od onoga što je veći dio planeta već iskusio.
"Vidjeli smo utjecaje koje ovakvi događaji već imaju na ljude i na naš planet, pa je svaki mali dio stupnja zagrijavanja značajan", rekla je Emerton.
Prema Berkeley Earthu, neprofitnoj organizaciji za praćenje podataka o okolišu, bilo je samo 10 ostalih mjeseci koji su bili topliji od 1.5 stupnjeva Celzijevih iznad povijesnog prosjeka, a ožujak 2023. bio je posljednji. Prije toga, ostali mjeseci koji su bili 1.5 stupnjeva topliji od predindustrijskih vremena dogodili su se tijekom zime ili ranog proljeća.
Tako nešto se nikad još nije dogodilo
Robert Rohde, vodeći znanstvenik za planet s Berkeleyja, kaže da je prag od 1,5 stupnjeva prvi put nadmašen u srpnju i da se takvo nešto još nikad nije dogodilo tijekom ljeta na sjevernoj hemisferi.
"Iako su prošle zime bile neuobičajeno tople, promatranje ekstremne topline ljeti vjerojatno će imati veći izravni utjecaj na živote ljudi. Porast od 1.5 stupnjeva čini blagu zimu, ali tijekom ljeta može dovesti do ekstrema bez presedana", rekao je Rohde, koji nije uključen u izvješće Copernicusa.
Iako je Rohde rekao kako je vjerojatno da će 2023. biti najtoplija godina u povijesti, malo je vjerojatno da će godina u cjelini biti 1.5 stupnjeva toplija od predindustrijskih vremena: "Godišnji prosjek još uvijek je ispod 1.5 stupnjeva i smatramo da je malo vjerojatno da će ostatak 2023. biti dovoljno topao da cjelogodišnji prosjek bude iznad 1.5."
Znanstvenici s Copernicusa primijetili su da bi svijet mogao iskusiti sve više ovakvih neviđenih temperaturnih promjena kako se El Niño nastavlja razvijati.
"Čak i ako se klimatska kriza ne ubrza, nego nastavi sadašnjom putanjom, imat ćemo više dana, tjedana, mjeseci i godina s rekordnim temperaturama i drugim utjecajima na sustav. Moramo učiniti sve što možemo kako bismo smanjili emisije i ograničili buduće zagrijavanje", rekla je Emerton.