Foto: HKA/S.H.
DODIJELJENE su godišnje nagrade Komore arhitekata. Svebor Andrijević i Luka Korlaet, autori projekta "Stambeni sklop Jordanovac" u Zagrebu, dobitnici su Medalje za arhitekturu, godišnje nagrade Hrvatske komore arhitekata.
Zoran Hebar, autor projekta "Revitalizacija prostora uz rijeku Savu u Zagrebu, s osvrtom na uređenje toka u cjelini" dobitnik je Medalje za urbanizam, dok je Dinko Peračić, autor Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci u nastajanju dobitnik Medalje za konceptualni pothvat.
Dobitnike prestižnih strukovnih priznanja za istaknuti doprinos hrvatskoj arhitekturi u 2017. godini proglasio je na sinoćnjoj svečanosti održanoj u okviru konferencije Dani arhitekata 2.0 u Rovinju žiri kojim je predsjedao akademik Nikola Bašić.
"Smješten na sjevernim zagrebačkim obroncima, u prijelaznom predjelu kolektivne i individualne izgradnje, stambeni sklop Jordanovac uspostavlja specifičnu prijelaznu stambenu tipologiju – svojevrsni 'prelomljeni niz', organiziran u malu urbanu aglomeraciju. Četiri zasebna volumena, izvana demonstrativno mirna i geometrijski kontrolirana, u sebi udomljuju po tri vertikalno organizirane jedinice – tri združene i međusobno elaborirano prožete kuće. Stanovi, ili bolje maisonettes, kao jedinice ovoga sklopa, otvoreni su za različita korištenja, organizacije, prilagodbe i transformacije", obrazložio je akademik Bašić odluku o dodjeli medalja u ime Ocjenjivačkog suda godišnjih nagrada Komore arhitekata.
Knjiga posvećena temi odnosa Save u Zagreba
Odnos rijeke Save i grada Zagreba jedna je od najdugovječnijih, postojano aktualnih i otvorenih urbanističkih tema. Pitanje života grada na rijeci, s rijekom i oko nje zaokuplja pozornost urbanističke struke već desetljećima. To je pitanje obilježilo stručni i stvaralački život urbanista i arhitekta Zorana Hebara. Toj temi posvećena je i njegova nova knjiga, a nagradu je sinoć u ime laureata Zorana Hebara primila Sandra Jakopec.
Tu veliku zagrebačku temu nije moguće u potpunosti iscrpiti u ovako skraćenom formatu i predstaviti je podjednako detaljno u svim bitnim aspektima – ekološkom, hidrotehničkom, energetskom, infrastrukturnom i mnogim drugim. Zoran Hebar u knjizi jasno iznosi stavove o nizu akutnih pitanja, sumirajući svoju poziciju u snažnom stavu i rečenici: "Savi ne treba nametati tehnička rješenja, treba ih prilagoditi obilježjima rijeke", kazao je akademik Bašić. Kako sakupljeni radovi svjedoče, takva promišljanja proizlaze iz autorova krajnje odgovornog i profesionalnog odnosa prema urbanizmu te njegove odgovornosti za održivost i očuvanje okolišnih vrijednosti.
Novi riječki Muzej moderne i suvremene umjetnosti nastaje u tvorničkoj zgradi
U zemlji s brojnim i vrijednim graditeljskim naslijeđem često se postavlja pitanje opravdanosti novoga građenja, barem u slučajevima gdje novi sadržaj može biti s dobitkom udomljen u vrijedne slojeve izgrađene baštine. Slučaj Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, koji nastaje u bivšoj tvorničkoj zgradi, stoga zaslužuje posebnu pažnju i podršku struke.
"Uvidjevši kompatibilnost suvremene muzejske namjene i konkretne povijesne tvorničke građevine, kao i veliki potencijal njihova sjedinjenja, riječki MMSU smješta se u zgradu nekadašnjega tvorničkog sklopa. Vrijedna, no zapuštena, s nizom građevnih problema i izazova, od zgrade se pritom očekuje da svoje nove muzejske sadržaje udomi što brže. Arhitekt stoga nužno bira učinkovitost i održivost i domišlja koncept preobrazbe koji uz minimalne, ali promišljene tehničke zahvate omogućuje i funkcioniranje novoga sadržaja u dijelu zgrade", pojasnio je akademik Bašić odabir dobitnika Medalje za konceptualni pothvat.
Medalje su dodijeljene na svečanosti u okviru godišnje strukovne konferencije Hrvatske komore arhitekata, Dani arhitekata 2.0. Trodnevna konferencija s 400-tinjak sudionika, održava se u hotelu Lone u Rovinju i okuplja brojna ugledna imena iz svijeta arhitekture.